le Su'esu'e a Voyager o se fa'ailoga mata'ina i su'esu'ega o le vateatea ma fai ma sui o se tasi o galuega fa'asaienisi silisili a tagata. O nei va'a va'alele, ua ta'ua o le Voyager 1 ma le Voyager 2, na fa'alauiloa e le NASA i le 1977 ma le fa'amoemoe e su'esu'e paneta i fafo o le tatou la.
I totonu o lenei tusiga o le a matou taʻu atu ia te oe uiga, taua ma mea aoga o le Voyager probes.
Su'esu'e a Voyager
Fa'alauiloa mai le NASA's Kennedy Space Center i Cape Canaveral, Florida, Voyager 1 o se su'esu'ega avanoa e leai ni ta'avale na alu i lana misiona i le aso 5 o Setema, 1977 e ala i le Titan IIIE rocket. O lo'o fa'aauau pea ona fa'agaoioia ma o lo'o aga'i atu i le pito i fafo o le la. O lona fa'amoemoe autu o le su'esu'eina ma le su'esu'eina o nei teritori e le'i su'esu'eina o le vateatea.
O le sini autu o le malaga fa'ataupou a Voyager 1 o le su'esu'eina lea o Jupiter ma Saturn, fa'aaoga lelei lo latou nofoaga ma fa'aogaina le tala fou e fa'aleleia ai le kalave. O lenei faiga na mafai ai e le misiona ona suʻesuʻeina le tele o paneta, ma maua ai le tau tele ma le taimi e faʻasaoina mo le poloketi.
Voyager 1, e ui na faʻalauiloaina ina ua maeʻa lana masaga, Voyager 2, sa i ai se ala o le misiona ma le saoasaoa maualuga, lea na mafai ai ona ia oo atu ia Iupita muamua. O ana uluai ata o Jupiter na pueina ia Ianuari 1979, ma o lona latalata latalata na ausia ia Mati 5, 1979, ina ua na o le 278 km le mamao. I le gasologa o lana misiona ia Jupiter, na ia puʻeina le aofaʻi o ata 000 i se taimi faʻaiʻu ia Aperila.
Fa'ai'uga su'esu'e a Voyager
Ona o le latalata o le vaalele i le masina, na mafai ai e Jupiter ona molimauina le gaioiga o mauga mu i fafo atu o lo tatou paneta mo le taimi muamua. O lenei su'esu'ega na faia ina ua uma ona su'esu'eina se ata na faia i ni nai itula talu ona uma le lele, lea sa le mafai muamua mo Paionia 10 ma le 11. O le tele o fa'amatalaga o le maneta o Jupiter, masina, tulaga fa'avevela, ma mama na pu'eina i totonu o le 48-itula taimi ona o le maualuga maualuga e mafai ona ausia mai lenei taulaiga vavalalata.
Ina ua uma ona uunaia e le kalave a Jupiter, ia Novema 12, 1980, na taunuu manuia i Saturn, latalata i le 124 km mai le paneta. I le taimi o lana malaga, na ia aoina faʻamatalaga taua i luga le ea o Saturn ma lona tele masina, Titan, na o le 6.500 kilomita mai le masina mulimuli. E le gata i lea, na ia mauaina foi fausaga lavelave i totonu o le faiga mama o le paneta.
Ina ua uma ona faʻamaonia le i ai o se atemosifia i Titan, na faia e le auvaa o loʻo taʻitaʻia le misiona a Voyager 1 le filifiliga e faʻafeiloaʻi lona ala agai i lenei satelite. O lona uiga o le misia o isi vaega o le misiona i Uranus ma Neptune, lea na suʻesuʻeina e Voyager 2. O le lele lona lua a Titan na iʻu ai i le faateleina o le toso kalave a le suʻesuʻega, ma mafua ai ona tafe ese mai le vaalele. . lana misiona i le paneta.
Uiga o mea uma e lua
Faatasi ai ma le saoasaoa o le 17 kilomita i le sekone, o le Voyager 1 e le masalomia o le mea sili ona mamao na faia e le tagata mai le lalolagi, ma e oʻo mai ia Aokuso 17, 2010, na faʻamauina e 17,1 miliona kilomita le mamao o le la.
E pei o lana paaga, Voyager 2, Voyager 1 e tusa ma le 3,35 mita le umi. O le tele o ana vaega fa'aeletonika o lo'o fa'amauina i totonu o le va'alele. O loʻo i luga o le ogatotonu o le tino o le vaʻa o loʻo i ai se 3,7 mita Cassegrain reflector, lea e avea o se antenna maualuga. E le gata i lea, e fa fa'avae e fa'alautele mai itu o le va'a.
O le Voyager 1 va'a va'alele, lea e malaga mamao mai le La, e fa'alagolago i afi eletise thermoelectric (RTGs) e tolu mo lona malosi. O nei afi e faʻaliliuina le vevela mai le faʻamavaeina o le plutonium i le eletise, e mafai ona gaosia e oʻo atu i le 475 W. o le eletise. E le pei o isi su'esu'ega va'aiga va'aia o lo'o fa'aogaina le la, Voyager 1 o loʻo faʻamalosia e nei afi afi.
I le isi itu, Voyager 2 e tu i fafo mo lona umi. E ui ina sa galue mo le silia ma le fasefulu tausaga, o loʻo faʻaauau pea ona toe faʻafoʻi mai e le suʻesuʻega faʻamatalaga taua mai pito o la tatou la. O lona malosi ma le gafatia e tatalia tulaga faigata o le vanimonimo loloto o se faʻamaoniga lea o le faʻainisinia faʻaonaponei ma le tausiga faʻapitoa na alu i le mamanuina.
Fa'aauupegaina i le tele o ituaiga mea fa'asaienisi fa'aonaponei, Ua saunia e Voyager 2 faʻamatalaga e leʻi tupu muamua e uiga i paneta tetele i fafo o le la. I luga o le laupapa o loʻo i ai se "faamaumauga auro" ua taʻua o le "Earth Sound Record". O lenei tisiketi o loʻo i ai le filifiliga o leo ma musika mai le tatou paneta, faʻatasi ai ma ata ma feʻau i gagana eseese, e faʻamoemoe e faʻafesoʻotaʻi le eseesega ma le ola i luga o le lalolagi i soʻo se olaga atamai e mafai e le suʻesuʻega ona fetaiaʻi i lana malaga umi i le lalolagi.
I le tulaga o le saoasaoa, e sili atu le Voyager 1. A o solomuli mai le Lalolagi, ua mafai ona manumalo i tapula'a o le tatou la ma ulu atu i le vateatea vateatea, ua na'o le va'alele lona lua na faia ina ua mae'a lana masaga, Voyager 1. O lenei galuega mata'ina ua mafai ai e saienitisi ona su'esu'e tulaga i tua'oi o lo tatou pitonu'u fetu ma maua ai fa'amatalaga taua i le heliopause, le itulagi e fetaui ai le matagi o le la. e fetaui ma le va o fetu. feololo.
Misiona ua faaumiumi
I le Aperila 8, 2011, O le Voyager 1 na malaga i le 17.490 piliona kilomita mai le La, e o'o atu i se tulaga ua ta'ua o le Heliopause. O le tuaoi lea e amata ai ona mou atu le malosi o le La ma amata ona taofiofi le va o fetu i tala atu. I lenei itulagi tele, o a'afiaga o fa'avevela mai tino selesitila mamao e sili ona malosi.
I le taimi nei, e leai se isi su'esu'ega na fa'alauiloa na mafai ona sili atu i le Voyager 1. E tusa ai ma taʻua o le mission controller, o loʻo faʻamoemoe e faʻapea, afai e tumau pea le faʻaogaina o le vaʻa aʻo laasia le heliopause, lea e faʻailogaina ai lona alu ese mai le tatou solar system, o le a avea ma mea muamua na faia e le tagata e faʻafeiloaʻi i le vateatea vateatea. O lenei mea iloga na tupu o le a mafai ai e saienitisi ona fua saʻo tulaga o le vateatea vateatea, lea e mafai ona maua ai faʻamatalaga taua e uiga i le amataga ma uiga o le atulaulau.
Ou te faʻamoemoe o lenei faʻamatalaga e mafai ona e aʻoaʻoina atili e uiga i suʻega Voyager ma o latou uiga.
Ia avea muamua ma faamatalaga