I luga o le tatou paneta e mafai ona tatou ola faʻafetai i le vaega o ituaiga eseese o kasa o loʻo faʻataʻamilomilo ai le lalolagi atoa. Lenei vaega tumau i luga o le Lalolagi faʻafetai i le kalave. E faʻatatau i le vanimonimo o le lalolagi ma e faigata ona faʻamautinoa tonu lona mafiafia, talu ai o kasa e tuʻuina ia avea avea ma sili atu mafiafia ma maualuga, seia oo ina mou atu mou atu ni nai selau kilomita mai luga.
E faʻamalieina e le ea le tele o gaioiga mo le olaga i luga o le paneta ma ana leai, o le a le mafai ona tatou maua le ola pei ona tatou iloa. E te manaʻo e iloa mea uma e uiga i le ea?
Tuufaatasiga o le ea
O le ea e faia i le paluga o kesi, o le tele o ia mea e faʻatatau i le mea ua taʻua o le homosphere, e amata mai le eleele e oʻo atu i le 80-100 kilomita le maualuga. O le mea moni o lenei vaega aofia ai 99,9% o le aofaʻiga tele o le ea.
Faʻatasi ai ma kasa e fai aʻe ai le ea, Nitrogen (N2), Oxygen (O2), Argon (Ar), Carbon Dioxide (CO2) ma le ausa o le vai e tatau ona faʻamamafaina. E taua le iloa o le faʻatulagaina o nei kesi e eseese ma le maualuga, o fesuiaʻiga i ausa o le vai e faʻapitoa ona faʻamatalaina, lea e faʻatauaina aemaise lava i vaega e latalata i luga.
O le i ai o kesi e fausia ai le ea e taua mo le atinaʻeina o le ola i le Lalolagi. I le tasi itu, O2 ma CO2 faʻatagaina galuega taua o manu ma laʻau ia faʻatinoina, aʻo leisi itu, o le iai o ausa vai ma CO2, faʻatagaina le vevela i le Lalolagi ia lava mo le i ai o le olaga atoa Vai ausa ma le CO2, faʻatasi ai ma isi kesi laititi e pei o le methane poʻo le osone, o kasa ia e taʻu o greenhouse. O le la e mafai ona pasi i nei kesi e aunoa ma se faigata, peitaʻi o le susulu mai e le Lalolagi (i le maeʻa ai o le vevela ma le malosi o le la) o loʻo mitiia e i latou, e aunoa ma le mafai ona sola ese i le vanimonimo atoa. Faʻafetai i le i ai o lenei greenhouse aafiaga, tatou mafai ona ola ma se mautu vevela. Afai e le mo le i ai o nei kesi e taofia le vevela ma maua ai lenei aʻafiaga, O le averesi o le vevela o le lalolagi o le a i lalo -15 tikeri. Vaʻai faalemafaufau i na vevela toeititi atoa tausaga atoa, o le olaga e faigata i le Lalolagi pei ona tatou iloa.
I le ea, o le lapoʻa, tuufaatasiga ma le vevela o le ea e fesuisuiaʻi ma maualuga.
Faʻaputuga o le ea
O le vanimonimo e vaevaeina i ni vaega e tusa ma lona tuʻufaʻatasiga, tele ma le vevela. O se aotelega puʻupuʻu lea o o faaputuga o le ea.
Falelotu: O le pito sili ona maualalo, lea e tupu ai le ola ma le tele o vaitau o le tau. E oo atu i le maualuga o le tusa 10 km i le pou ma 18 km i le ekueta. I le teroposeta, o le vevela e faʻaititia lemu ma le maualuga seʻia oʻo i le -70º C. O lona tapulaʻa maualuga o le tropopause.
Stratosfa: I lenei vaega, o le vevela faʻateleina seʻia oʻo i le lata i le -10ºC i le maualuga o le 50 km. O loʻo iai i le vaega lea o loʻo iai le maualuga ole osone, ole "ozone layer", ole kesi e ala ile mitiia ole vaega ole ultraviolet male infrared radiation mai le La e faʻatagaina ai le iai o tulaga talafeagai mo le ola ile lalolagi. O le pito i luga o lenei vaega ua taʻua o le stratopause.
Mesoseta: I totonu, o le vevela toe faʻaititia ma maualuga i le -140 ºC. E oʻo atu i le maualuga o 80 km, ma lona iʻuga o le mesopause.
Ea vevela: O le vaega mulimuli lea, e oʻo atu i le selau kilomita o le maualuga, o loʻo faʻaalia ai le faʻateleina o le vevela e oʻo atu i le 1000 ºC. Lenei o kesi e i ai le matua maualalo tele ma ua faʻamalosia.
Aisea e taua ai le ea?
E taua lo tatou siosiomaga mo le tele o mea. Sili atu nai lo taua, e tatau ona tatou faapea atu e talafeagai. Faʻafetai i le atemosifia, ola mafai ona atiaʻe luga o lo tatou paneta, talu ai ona mitiia se tele vaega o le ultraviolet radiation mai le la i le osone vaega. I le tulaga o se meteor ulufale faʻataʻamilomilo ma le Lalolagi ma o le a lavea tatou, le ea e nafa ma le faʻasalalauina oi latou i le efuefu ona o le feʻeseʻeseaʻiga latou te mafatia pe a faia faʻafesoʻotaʻiga ma le ea. I le leai o se ea, o le saoasaoa fetauai o nei mea o le a avea o le aofaʻi o la latou lava avanoa inertial saosaoa (fuaina mai lo tatou paneta) faʻatasi ai ma le faʻavavega mafua mai i le eleele gravitation, o lea e matua taua ai le mauaina.
E tatau foi ona taʻua le mea moni faapea o le vanimonimo o le lalolagi e le masani ona tutusa le tuufaatasiga. Mo le miliona o tausaga, o le tuufaatasiga o le ea na suia ma faatupuina isi ituaiga o olaga. Mo se faʻataʻitaʻiga, a o le ea e tau leai se okisene, na kesi methane na faʻatulafonoina le tau ma le ola na manumalo o le methanogens. Ina ua maeʻa foliga o le cyanobacteria, o le aofaʻi o le okesene i le ea na faʻateleina ma mafai ai ituaiga eseese o olaga e pei o laʻau, manu ma tagata.
O le isi taua galuega o le ea o le maneta. Ole vaega lea ole siosiomaga e maua ile itu i fafo ole lalolagi puipuia i tatou e ala i le faʻaseʻeina o matagi o le la e tumu i le eletise eletise. Faʻafetai ile lalolagi maneta ole Lalolagi tatou te le o faʻaumatia e afa a le la.
E aoga tele le ea i ole atinaʻeina ole taamilosaga ole biogeochemical. O le taimi nei fausiaina o le ea e mafua mai i photosynthesis faia e laʻau. O le tasi foi na te faʻatonutonuina le tau ma le siʻosiʻomaga o loʻo nonofo ai tagata (i le tropical tropical), faʻatupuina mai ai vaʻaiga uiga eseʻese e pei o le timu (e maua mai ai le vai) ma iai le faʻatatauina o le nitrogen, carbon ma oxygen.
Gaioiga a le tagata ile ea
Ae paga lea, o le tagata soifua ua mafua ai se suiga i le tuʻufaʻatasia o le atemosifia. Ona o galuega tau alamanuia, ua faʻateleina ai kasa faʻapipiʻi o kasa oona pei o le carbon dioxide ma le methane ma le faʻaaluina o nitrogen oxides e mafua ai le timu.
O le faʻaauau pea o nei kasa oona ua mafua ai suiga o le lalolagi. Ole averesi ole vevela ile vaega uma ole lalolagi ua faʻateleina, ma faʻaleagaina ai le paleni o meaola uma. O lenei mafuaʻaga o se suiga o le tau e mafua mai i le fesuiaʻiga o le tau faʻasologa. Mo se faʻataʻitaʻiga, o suiga o le tau e faʻateleina ai le tele o taimi ma malosi ogaoga o le tau e pei o afā, asiosio, lologa, mugala, ma isi. O taʻamilosaga o vaʻaiga pei o El Niño ma La Niña o loʻo suia foʻi, tele o meaola o loʻo feʻaveaʻi pe ua feoti foʻi ona o suiga i o latou nofoaga, o le aisa o le aisa polasi aisa ua liusuavai faʻatasi ai ma le faʻatupulaia o le maualuga o le sami. , ma isi
Pei ona e vaaia, o le atemosifili faia taua vaega i le olaga o lo tatou panetaO le mafuaʻaga lena e tatau ai ona tatou teteʻe atu i suiga o le tau ma faʻamautinoaina ua faʻamautuina le faʻaputuga o kasa kesi pei o taimi ua tuanaʻi, ae le i oʻo mai le suiga o falefaigaluega.
Na ou fiafia i le faʻamatalaga e uiga i suiga eseʻese o le ea