Mogući scenarij za 2100. godinu u kojem emisije nisu smanjene. Žuta boja predstavlja 10 dana smrtonosne vrućine, a crna 365 dana. Slika - snimka zaslona.
Toplinski valovi su meteorološke pojave koje proizvodit će se sve češće idući naprijed kako globalna prosječna temperatura nastavlja rasti. Za sada, tko se još najmanje sjeća one koja se dogodila 2003. godine, a koja je uzrokovala smrt 11.435 ljudi samo u Francuskoj, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku.
Trenutno, 30% svjetske populacije izloženo je potencijalno fatalnom toplinskom valu 20 dana u godini ili više. Ako se emisije ne smanje, do 2100. godine taj bi postotak mogao biti 74% prema studiji razvijenoj na Sveučilištu Hawaii (Manoa, SAD) i objavljenoj u časopisu Nature Climate Change.
Autori studije koristili su tri vrste scenarija koje je razvio Međuvladin panel za klimatske promjene (IPCC) za stvaranje interaktivna karta gdje možete vidjeti rizike. Svaki od njih poznat je kao reprezentativni put koncentracije ili CPR.
Dakle, možemo vidjeti da će zadržavanje emisija na istoj razini kao danas (scenarij RCP 2.6), 2050. na mjestima poput Paname biti 195 dana smrtonosne vrućine godina; u Bangkoku (Tajland) 173 dana, a u Caracasu (Venezuela) 55 dana. Ali ako dođe do povećanja emisija (RCP 4.5), do kraja stoljeća u mjestima poput Malage bit će 56 dana potencijalno opasnih valova vrućine.
Tužna je stvar što iako države poduzimaju potrebne mjere za smanjenje onečišćenja okoliša ljudi će umrijeti od prekomjerne vrućine. Toplina koju tijelo, kad je velika vlaga, ne može osloboditi.
Možete pročitati studiju ovdje.