Skokovi slobodnim stilom na Olimpijskim igrama
Samo šest gradova koji su već održavali Zimske olimpijske igre u prošlom stoljeću danas bi bilo dovoljno cool da ih ugoste. Čak i za najkonzervativnije klimatske procjene, samo 11 od 19 gradova koji su bili domaćini Zimskih olimpijskih igara to bi moglo učiniti u narednim decenijama, prema istraživanju koje su proveli Univerzitet Waterloo (Kanada) i Managemen Center u Innsbrucku (Austrija).
Prema izjavama profesora Daniela Scotta, šefa istraživanja u Svjetskoj turističkoj organizaciji (GT) i direktora ove studije, kulturno nasljeđe svjetskog festivala zimskih sportova je u sve većem riziku. „Sve manje i manje regija tradicionalno povezanih sa zimskim sportovima moglo bi biti domaćin Olimpijskih igara u najtopliji svijet"rekao je.
Pokazuje nam se da mjesta koja su ponovno izabrana za domaćine igara, poput Squaw Valley (SAD), Garmisch-Partenkirchen (Njemačka), Vancouver (Kanada) i Sochi (Rusija) više neće imati klimu koja odgovara uslovima potreban za domaćinstvo igara sredinom 6. vijeka. Uz očekivano zagrijavanje u narednim decenijama, samo XNUMX gradova koji su ih već dočekali održali bi povoljne vremenske uvjete za svoje slavlje.
Organizacija gradova Zimskih olimpijskih igara
Ovaj se izvještaj fokusira na mogućnosti kontinuiteta Zimskih olimpijskih igara s obzirom na incidenciju klimatske promjene. Moćan je argument vidjeti kako utjecaj emisija utječe na zemlje koje organiziraju igre, a možda će na taj način biti moguće skrenuti pažnju Međunarodnom olimpijskom komitetu (ICO) i glavnim svjetskim liderima da se smanjenje emisija mora provesti. rt.
Potreba za strategijama kontrole klimatskog rizika za organizatore igara povećala se zbog činjenice da je prosječna dnevna temperatura u februaru, kada se održavaju igre, porasla sa 0,4ºC između 1920. i 1950, na 3,1 ° C između 1960. i 1990. godine, do 7,8 ° C dosegnutih u XXI vijeku.
Danas bi bilo teško zamisliti uspješan razvoj igara bez upotrebe umjetnih resursa za stvaranje leda i snijega, kao što je to učinjeno u prvim decenijama njihovog slavlja.
Studija ukazuje da je u uspjehu igara veoma važno imati povoljno vrijeme, dok je loše vrijeme jedan od najvećih izazova s kojima se organizacioni odbori suočavaju. Vrijeme određuje mogućnost pripreme igara i može direktno utjecati na događaje na otvorenom i u zatvorenom, kao i na natjecanja na otvorenom, udobnost gledatelja, prijevoz i vidljivost i raspored televizijskih emisija.
Ova studija takođe ispituje kako su tehnološki napredak i strategije razvijene tokom nekoliko decenija korišćeni za suočavanje sa vremenskim rizikom na Zimskim olimpijskim igrama.
Tehnologije poput umjetnog snijega, umjetnog hlađenja i predviđanja visoke rezolucije danas su nezamjenjive komponente za uspješne igre. Iako "mimo tehnološkog napretka, postoje ograničenja s kojima trenutne strategije upravljanja klimatskim rizicima ne mogu", rekao je profesor Scott. "Otprilike sredinom ovog stoljeća ta će se ograničenja prevladati u nekim gradovima domaćinima igara."
Pojava ove studije daje nam sjajnu priliku da razmislimo o dugoročnim implikacijama koje klimatske promjene mogu imati na svijet sporta i svjetsku kulturnu baštinu olimpijskog pokreta. Također otkriva da se za neke gradove i regije zainteresirane za organizaciju igara dan za borbu svakim danom sve više približava.
Više informacija: 2013. godina bit će sedma najtoplija otkad postoje zapisi, Odmrzavanje će imati dramatične posljedice na kraju stoljeća