Kao posljedica globalnog zagrijavanja, okeani počinju da se kisele, ugrožavajući opstanak hiljada morskih vrsta. Ovaj proces već stiže do zapadnog Arktičkog okeana, koji bi mogao utjecati na školjke i druge životinje o kojima stanovnici zavise, prema studiji NOAA i drugih saradnika, objavljenoj u časopisu Nature Climate Change.
Ovo novo istraživanje pokazuje da je između 1990. i 2010. godine dubina zakiseljenih voda povećala se sa približno 99 metara ispod površine na više od 244 metra.
Kako more upija ugljični dioksid, voda postaje kisela. Pritom životinje školjke koje u njoj žive, poput školjkaša ili morskih puževa, ne mogu graditi svoje "štitove" kako bi trebale; pa s vremenom slabe. I, kako slabe, ljudske populacije koje žive na Arktiku imat će problema s pronalaženjem hrane.
Prema koautoru studije Wei-Jun Cai sa Univerziteta u Delawareu, "Arktički okean je prvi okean koji je vidio tako brz i velik porast zakiseljavanja, barem dvostruko brži od onog zabilježenog u Tihom ili Atlantskom okeanu".
Slika - Tammy Beeson, Univerzitet u Delawareu
Analiza podataka Arktičkog okeana i simulacije modela pokazale su to povećani protok vode iz Tihog okeana na Arktik tokom zime, vođen obrascima cirkulacije i morskog leda ljeti, prvenstveno je odgovoran za širenje zakiseljavanja Arktika.
Posljednjih godina otapanje morskog leda omogućilo je da više vode iz Tihog oceana ulijeva u Arktički okean i akumulira se, povećavajući već visoku razinu ugljičnog dioksida. Međutim, pH arktičke vode se smanjuje.
Možete pročitati studiju ovdje (Na engleskom je).