Image - mBio
To navodi američki imunolog Arturo Casadevall, koji je sudjelovao u otvaranju 21. međunarodni simpozij o astakalogiji održanoj u Kraljevskom botaničkom vrtu u Madridu. Gljive su mikroorganizmi kojima pogoduju visoke temperature, pa se s promjenama koje se događaju u klimi može očekivati da njegova populacija se brzo povećava.
Pritom, prema mišljenju stručnjaka, će izazvati zarazne bolesti to će utjecati na nas, jer je pored toga, dodao je, teško pronaći cjepiva koja se mogu boriti protiv njih i eliminirati.
Arturo Casadevall, profesor mikrobiologije i imunologije na Školi javnog zdravlja Johns Hopkins Bloomberg u Baltimoreu, u Sjedinjenim Državama, decenijama proučava zarazne bolesti. Prije oko 20 godina započeo je istraživanje kako bi proučio i razumio virus AIDS-a. Konkretno, zanima ga gljivična patogeneza, kako djeluju antitijela i, iznad svega, kakav je mehanizam djelovanja gljive Cryptococcus neoformans.
Prema njegovim riječima, u vrlo bliskoj budućnosti morat ćemo voditi rat protiv gljivica. Rat za koji se ne zna ko će ga dobiti, jer ti mikroorganizmi »nikada neće nestati», Jer u isto vrijeme kad jedni nestanu, drugi se pojave i / ili isto, ali jačaju.
Ovome se mora dodati da ljudi uništavaju stanište u kojem žive životinje i biljke. U tome, "mikrobi se pojavljuju s virulencijom i mogu nam odmah uzrokovati zarazne bolesti zbog odnosa koji ljudi imaju sa biljkama i životinjama», Upozorio je stručnjak.
Casadevall je opisao kao važne studije koje se izvode u Kraljevskom botaničkom vrtu i u drugim centrima. A to je da su zarazne bolesti i invazivne biljke u vrlo direktnoj vezi. Ali ne samo to, već su i svi od nas međusobno povezani, pa je neophodno proučiti promjene koje se događaju u ekosustavima kako bi se spriječilo pogoršanje situacije.