E pei ona uma ona matou lisiina i le tele o taimi, suiga o le tau e mafua ai le faʻateleina o le vevela o le lalolagi lea e tele na afaina i le vaega o pou. O tausaga uma le averesi o le vevela e maualuga ma mafua ai le matua faʻaleagaina o na siosiomaga e sili ona lamatia. I Greenland o le taimi muamua lenei ua faʻamaumau se mea faʻapea. Ma o le masina mulimuli o Aukuso 14 na amata ona timu i le pito sili ona maualuga o le aisa. E mafua ona o le ea vevela na mafai ona tumau i luga atu o le maluluina mo le iva itula.
I lenei tusitusiga o le a matou taʻuina atu ai ia te oe pe aisea na tupu ai lenei mea ma pe o a ona ono ono avea.
E timu i Greenland
O le siʻitia o le averesi o le vevela o le lalolagi atoa mafua ai faʻaleagaina matuia i na nofoaga e sili ona nofouta i suiga o le vevela. O lesi foi mea, o le sone o pou e masani lava ona faigofie i suiga o le vevela. E pei ona tatou vaʻaia i le tele o taimi, o le Arctic Ocean ua tau leai se aisa. Lenei afaina tele manu feʻai e manaʻomia le aisa e ola talu ai o lona siosiomaga. E le gata i lea, ua tatou iloa o loʻo iai le paleni i totonu o le upega o meaʻai e mafai ai e manu ona ola.
Ona o le siitia o le vevela o lenei paleni ua malepe. O se taimi muamua lenei na faʻamaumau ai se mea faʻapea talu ona faʻamaumau le vevela. Ma o lena I le aso 14 o Aukuso, na amata ai ona timu i le pito maualuga o le aisa a Greenland. O lenei mafuaʻaga na mafua mai i le ea vevela mafai ona nofo i luga aisa mo le iva itula. Ua avea ai nei ma le lona tolu o taimi i lalo ifo o le sefulu tausaga na tupu ai lenei mea.
I le tau i lalo ole zero ma sili atu ile 3.200 mita o le maualuga, o tulaga i le tumutumu o Greenland Latou te le masani ona taitai atu i timuga i le tulaga o vai ae o le kiona. O le mea lea, o lenei mea moni e taua tele.
Taisi e uiga i le mea na tupu
E tusa ai ma faʻamaumauga mai le US National Ice and Snow Data Center (NSIDC), o le aofaʻi o le liusuaʻiga o le aisa na siʻitia ia Aukuso 14 i le 872.000 sikuea kilomita. O le aso na sosoʻo ina ua maeʻa lenei gaioiga, ua uma ona leiloa le laupepa aisa i le 7 taimi maualuga atu nai lo le averesi na tupu i le ogatotonu o Aukuso. Naʻo tausaga 2012 ma le 2021 ua maeʻa ona lesitalaina sili atu ma le tasi le faʻatupuina o le suavai o le 800.000 sikuea kilomita.
O le saienitisi sosaiete o loʻo suʻesuʻe tele e vaʻai pe o a ono ono taunuʻuga e. Fai mai le saienitisi, e leʻo se faʻailoga lelei lea mo le aisa. O le vai i luga o le aisa e ono liusuavai ai le vaega. E le gata mo le mafanafana ma pe a vevela, ae o le vai mitiia tele susulu o le la e pogisa. Ina ia malamalama i lenei mea tatou tatau ona iloa le manatu o le albedo. Albedo o le aofaʻi o la e susulu mai le la i luga o luga. O le malamalama o le lanu o le laualuga o le, o le sili atu le susulu o le la o le a atagia. I lenei tulaga, o le aisa e paʻepaʻe atoa o lona uiga o le maualuga albedo faʻasino igoa. Talu ai o loʻo i ai le vai i luga ma e pogisa nai lo le aisa, e faʻaaluina sili atu susulu o le la, lea, i le isi, faʻateleina liusuavai foi.
O le aofaʻiga o timuga i luga o le aisa e 7 piliona tone. O isi saienitisi o loʻo galulue foi ile itu e ala ile faʻasoaina atu o ata e uiga ile tulaga ole liu suavai ile Greenland ice sheet ma e fai lava si popole.
Suiga le mafai ona suia
O le lipoti lata mai nei a le IPCC (United Nations Panel of Experts on Climate Change) na tuuina mai ia Aukuso 9, ua lapataia ai suiga o le tau ma le faiga o le tau, lea ua uma ona amata ma o le a le toe suia mo le selau poʻo le afe o tausaga. O se tasi o ia mea o le Greenland liu suavai. E pei ona fuafuaina e le ofisa, o le faʻaauauina o le aisa leiloa i le seneturi lona XNUMX e toetoe lava mautinoa, ma e pei ona faʻamaonia mai e isi suʻesuʻega, e sili atu le vave nai lo le faʻamoemoe.
Faʻatatau ile faʻasaienisi ole tau, ole mafuaʻaga ole gaosiga e mafua mai i gaioiga a tagata, ma ole faʻaatoaina ma tele ole faʻaititia ole faʻatupulaia ole manaʻoga sili lea, ina ia faʻamautuina le tau ma leai ni isi tulaga ogaoga.
I Greenland, 60% o le siʻitia o le sami e mafua mai i le liu aisa. Afai o le aisa leiloa aga masani faʻaauau i le taimi nei fua faatatau, I le 2100, 400 miliona tagata o le a lamatia i lologa lologa lologa i tausaga uma.
E pei ona e vaaia, o suiga o le tau ua leva ona matua afaina ai le lalolagi atoa. Ua naʻo se amataga lea ona e faigata tele ona toe sui suiga. Ou te faʻamoemoe o lenei faʻamatalaga e mafai ona e aʻoaʻo atili ai e uiga i le timu i Greenland.
Ia avea muamua ma faamatalaga