Aafiaga oona

Lafoaia o kasa vevela

O le aafiaga oona O se mea e toeititi lava o faʻalogo uma tagata i nei aso. Tele fai mai o le greenhouse aafiaga ua faʻateleina le vevela o le lalolagi ma faʻateleina aʻafiaga o suiga o le tau. E faʻatatau foi i le vevela o le lalolagi. Ae latou te iloa moni le matafaioi o le greenhouse aafiaga, faʻafefea ona tupu ma o a ona aʻafiaga ia mo le paneta?

Ae e te leʻi faʻamatalaina le uiga o le greenhouse aafiaga, o le a ou faia se faʻamatalaga ina ia e faitau ai i lenei ma le taua e tatau ona i ai: "A aunoa ma le aafiaga oona, e le ola le olaga nei pei ona tatou iloa talu ai e le mafai". O le fai mai, ou te faʻamoemoe o loʻo iai le taua e tatau ai.

Faʻauigaina o le Greenhouse Effect

O le mea e taʻu o le "greenhouse effect" e aofia ai o le siʻitia o le vevela o le paneta e mafua mai i gaioiga a se vaega o kasa, o nisi o ia gaosiga na gaosia e le tagata, lea e mitiia ai le infrared radiation, mafua ai le lalolagi ma le vaega pito i lalo o le vanimonimo o loʻo siʻomia i le vevela. O le faʻafetai i lenei aafiaga oona e mafai ai le ola i le Lalolagi, talu ai, a leai mo lenei, averesi vevela e tusa -88 tikeri.

Aafiaga oona

O a kasa kasa vevela?

O kasa e taʻu o kasa vevela poʻo kasa vevela, e gafa ma le aʻafiaga ua faʻamatalaina i luga, o:

  • Vai ausa (H2O)
  • Karaponi karaponi (CO2)
  • Methane (CH4)
  • Nitrogen oxides (NOx)
  • Ozone (O3)
  • Chlorofluorocarbons (CFCarthetic)

E ui lava o latou uma (seʻi vagana CFCs) e masani, talu mai le Industrial Revolution ma mafuaʻaga ona o le loloto o le faʻaaogaina o fualaʻau i galuega tau pisinisi ma felauaiga, na i ai le taua faʻaopoopoga i le aofaʻi lafoina i le ea. O uiga o nei kasa oona o le taofi le vevelaO le mea lea, o le maualuga o le faʻasologa o nei kesi i le ea, o le itiiti ifo o le vevela e mafai ona sola ese.

O mea uma ua atili faʻatamaia e le i ai o isi tagata gaioiga, pei o le faʻatamaʻiaina o vaomatua, lea ua faʻatapulaʻaina le toe faʻafouina gafatia o le ea e aveʻese ai carbon dioxide, o le mafuaʻaga autu o le greenhouse aafiaga talu ai o le tasi o loʻo faʻateleina faʻateleina nei

Vai ausa

Vai ausa (H2O) o o le sili ona tele saofaga i le natural greenhouse aafiaga ma o le tasi lea e sili ona fesoʻotaʻi tuʻusaʻo i le tau ma, mulimuli ane, itiiti tuʻusaʻo faʻatonutonuina e tagata gaioiga. E mafua ona o le ausa e faʻalagolago tele i le maualuga o le vevela (lea e faigata ona toe fesuiaʻi e gaioiga a le tagata, pe a fai tatou te mafaufau i vaega tetele), ma talu ai o le ausa o le vai e ui atu i le atemosifia i ni saoasaoa taʻamilosaga, tumau i le vaitaimi. Afa o le tasi i le valu i le iva aso.

Karaponi karaponi

Carbon dioxide (CO2) e fesoasoani i le vevela o le lalolagi, peʻa tumau lona faʻatumau i totonu o se vaega. A aunoa ma carbon dioxide, o le Lalolagi o le a avea ma poloka o aisa, ae i le isi itu, o le sili atu puipuia le ulufafo o le vevela i le vanimonimo ma mafuaʻaga soona vevela o le paneta. E afua mai i mea masani e lua (manava, faʻaleagaina o meaola, afi o le vao faʻanatura) ma le anthropogenic (susunuina o suauʻu fualaʻau, suiga i le faʻaaogaina o le laueleele (e tele lava i le faʻatamaʻiaina o vaomatua), mu o meaola, mea fai pisinisi, ma isi.

Fuaina o karaponi
Tusitusiga fesoʻotaʻi:
NASA faia se vitio faʻaalia ai le paneta carbon dioxide

Metana

O se vailaʻau e tupu i le tulaga o kesi i masani vevela ma omiga. E leai se lanu ma faigata ona faʻalu i le vai i lona suavai. 60% o ana faʻatonuga i le lalolagi atoa o le anthropogenic amataga, tele lava mai faʻatoʻaga ma isi tagata gaioiga. E ui lava na afua mai foi i le pala o lapisi o otaota, mea faʻanatura, toʻesea mai o suauʻu oona, ma isi. I tulaga e leai se okesene.

Methane emissions

Nitrogen oxides

Nitrogen oxides (NOX) o kasa kasa ma okesene o loʻo fausiaina i le susunuina ma sili atu okesene ma vevela maualuga. Ua faʻasaʻolotoina i latou i le ea mai le faʻaaluina o taʻavale afi (aemaise le diesel ma le paʻu-mu), mai le mu o le koale, suauʻu, poʻo kasa masani, ma i taimi o gaioiga e pei o le faʻamamaina o le afi, faʻamamaina o le uʻamea, uʻamea faʻamauina, ma le faʻamutaina o le dynamite.

Ozone

Ozone (O3), i le vevela vevela ma le mamafa, o se kesi leai se lanu ma manogi manogi, lea i le tele o faʻasologa mafai ona liua. O lona autu meatotino o le o se sili ona malosi oxidant, ua tele lauiloa mo le taua matafaioi o loʻo faia i le ea. O le osone Stratospheric e galue o se faamama lena e le faʻamamaina faʻamaʻi UV faʻafitauli i luga o le lalolagi. Peitaʻi, afai o loʻo i ai le osone i le pito sili ona maualalo o le ea (troposfer), e mafai ona mafua ai, i le lava o le faʻasalaga, faʻaleagaina o vao.

Ozone layer hole

CFCs

Chlorofluorocarbons, e taʻua foi CFCs, e mafua mai i hydrocarbons ma, talu ai lo latou maualuga faʻamalosi tino-vailaʻau, ua lautele faʻaaogaina o coolants, tineia soʻoupu ma faʻamalosi tino mo aerosols. O le gaosia ma le faʻaaogaina o chlorofluorocarbons na faʻasa e le Montreal maliega faʻapitoa, aua latou te osofaʻia le ozone layer e ala i le photochemical tali atu. Tasi tone o CFCs o le a gaosia le faʻatauaina o le lalolagi aafiaga i le 100 tausaga mulimuli ane lona emission i le ea tutusa ma 4000 taimi le tutusa tutusa o carbon dioxide (CO2).

Taunuuga o le faʻateleina aafiaga oona

E pei ona uma ona tatou vaʻaia, o le greenhouse aafiaga e le o le "leaga" i lenei ata, ae o lona alualu i luma faʻateleina. A o faʻateleina gaioiga a tagata, o loʻo matou vaʻaia le faʻateleina o kasa kesi vevela ma faʻafefea i taimi taʻitasi faʻatele atili le averesi o le vevela o le paneta. O lenei mea e mafai ona i ai leaga tele taunuuga mo le siosiomaga faʻapea foi mo tagata ma a latou ituaiga olaga

O iʻuga e ono aʻafia i le greenhouse aafiaga o:

  • Ole siʻitia ole averesi ole vevela ole lalolagi.
  • Faateleina mugala i nisi eria ma lologa i isi.
  • Ole maualuga maualuga atu ole afā.
  • O le faifai malie o le liu suavai o pulou pulou, faatasi ai ma le mafuaʻaga o le siʻitia i luga o le sami tulaga.
  • Ole faʻateleina o timuga ile lalolagi atoa (e toulu timuga ma sili atu timuga mamafa).
  • Faʻateleina le numera o aso vevela, faʻaliliuina i vevela vevela.
  • Faʻaleagaina o siosiomaga.

Faʻatasi ai ma le sainia talu ai nei Maliega i Pale O atunuʻu ua latou faʻamaonia e fuafua e faʻaititia le kesi o kasa oona i le ea, ma fesoasoani e faʻatamaia le mataʻutia o suiga o le tau. O le saienitisi nuʻu na faia ni suʻesuʻega lea ua faʻamaeʻaina ai afai o le averesi o le vevela o le lalolagi faʻateleina e sili atu ma le lua tikeri Celsius, o le a le mafai ona toe suia. O le mafuaʻaga lena ua latou faʻatulagaina ai le maualuga CO2 faʻasologa i luga o le paneta i le 400 i le afiafi I le taimi nei, o lenei faʻasologa ua sili atu i le lua sosoʻo tausaga.

Aafiaga leaga o kasa oona i tagata

NO2 mafai mafua ai aʻafiaga i le soifua maloloina ma le soifua manuia o tagata e ala i le faʻaonoono i le nasal mucosa ma faʻaleagaina le respiratory system e ala i le ati i vaega loloto o le mama, ma le fesoasoani i le faʻavaeina o timu oona

Mo lona vaega, SO2 tali atu ma le ea ea e maua ai acid timu, faʻalavelaveina mucus ma mata ma mafua ai tale pe a manava. O timu timu e mafai foi ona i ai ni aafiaga tuusaʻo i le soifua maloloina, talu ai ona o le suavai oona vai e mafai ona faʻamamaina uʻamea ma vailaʻau oona mai le palapala, papa, alavai ma paipa ma mulimuli ane aveina atu i latou i vai inu vai mo tagata taumafaina, maua ai onā.

Timu timu

O le aoga tele o nei kesi i le siosiomaga masani o le acid timu. O le vaʻaia o le timu timu (e aofia ai le kiona, puao ma le sau oona) e leaga ona aʻafiaga i le siosiomaga, aua e le gata e aʻafia ai le lelei o le suavai, ae faʻapea foi eleele, meaola o le lalolagi ma faʻapitoa i vao. O le isi aafiaga o le timu timu o le faʻateleina i o le acidity o le vai fou ma o le iʻuga o le faʻateleina o metotia mamafa uʻamea mamafa na mafua ai le malepeina o filifili uʻamea ma le toe gaosiaina o iʻa, faʻasalaina vaitafe ma vaituloto i se telegese ae le afaina ai o latou lafu manu.

O timuga timu e i ai foʻi aafiaga le lelei i totonu o le taulaga siosiomaga, i le tasi itu, o le pala o fale, o le faʻaleagaina o maʻa o falesa ma isi faʻamanatuga faʻasolopito ma, i leisi itu, o lagona o le manava manava i tagata soifua, ua uma ona taʻua. .

Nuclear power plants, o se tasi o mafuaʻaga o le ea faʻaleagaina
Tusitusiga fesoʻotaʻi:
O le a le timu acid?

timu oona

Faʻaaogoa o le asu

O le isi aʻafiaga o kasa oona o se mea e faʻaigoaina o le asu; o le Anglicism faia mai le tuʻufaʻatasia o le upu asu (asu) ma puao (puao) o se ituaiga o le ea faʻaleagaina mafua mai i le tuʻufaʻatasia o le asu i puao (mai le tasi aerosol i le isi aerosol). O le asu efuefu poʻo le asu oona o le ea faʻaleagaina faia e pulu ma le teiura. O le mafuaʻaga autu o mea faʻaleagaina e mafua ai le asu efuefu o le susunuina o koale, lea e mafai ona maualuga i le teio. O loʻo i ai le asu o le photochemical na mafua mai i vailaʻau o loʻo i ai le kasa oona ma taʻavale afi, fefiloi i lalo o aʻafiaga o le la e gaosia ai le kesi oone, lea e oona tele.

Faʻasao oona, faʻaleagaina o le ea

O le a se mea e mafai ona tatou faia e faʻaititia ai le aafiaga o le greenhouse?

O le faʻamatuʻuina o kasa e tatau ona faʻatonutonuina luga o fua eseese e lua, fuafua i le latou vaʻai i le faʻamatuʻuina i taʻavale poʻo le pisinisi i se tulaga lautele.

Loli ma taʻavale afi o se taua taua tele o nei faʻamaʻimauina. Ina ia faʻaititia le gaosiga o le eletise, e fautuaina le faʻaaogaina o puipuiga ma le faʻamamaina o kasa mo kasa e faʻapipiʻi e le afi ae e leʻi faʻasaʻolotoina i le ea. E mafai ona e fesoasoani i le faʻaititia o le greenhouse aafiaga i auala nei:

  • Faʻaaoga tele femalagaaʻiga lautele, tietie uila pe savali.
  • Faʻaaoga afi ma tekonolosi faʻaleagaina, faʻataʻitaʻi, afi e sui ai suauu o loʻo i ai nei ma laʻititi le faʻaputuputuina o suauʻu, mo se faʻataʻitaʻiga, kesi natura, ava malosi, hydrogen poʻo le eletise.
  • Faʻaleleia le aoga o afi ina ia tele kilomita e mafai ona faia i ni nai lita o suauu.
  • Fesuiaʻi le afi ina ia mafai ai ona faʻaitiitia ana gaosiga.
  • Faʻateleina totogi ma lafoga e tatau ona totogi e le tele o taʻavale leaga ma faʻamalosia le latou suiga mo taʻavale fou. Lenei o le a faʻamalosia ai taʻavale e faʻaititia le gaosiga o mea ma faʻamalosia tagata faʻatau e faʻatau mama fale.
  • Fausia sone savali i nofoaga tutotonu o le taulaga ma, i se tulaga aoao, faasaina le faasalalauina o taavale tumaoti i nisi eria o taulaga.
Felaʻuaʻiga lautele e faʻafetaui le faʻateleina o le greenhouse aafiaga

Faʻaaoga tele femalagaaʻiga lautele

I lenei mea e mafai ona e aʻoaʻo atili e uiga i lenei aʻafiaga tatou te ola ai ae e taua foʻi le faʻatumau i se paleni mautu lelei ina ia o lona faʻateleina e le mafua ai mala tau.


O mataupu o le tusitusiga e tausisi ia tatou mataupu silisili o amio lelei faʻatonu. E lipotia se mea sese kiliki iinei.

O se tala, tuʻu lau

Tuʻu lau faamatalaga

o le a le lomia lou tuatusi imeli. O nofoaga e manaʻomia e makaina *

*

*

  1. E tali atu mo faʻamatalaga: Miguel Ángel Gatón
  2. Faamoemoega o faʻamatalaga: Pulea le SPAM, faʻamatalaga pulega.
  3. Tulaga faʻatulafonoina: Lau maliega
  4. Fesoʻotaʻiga o faʻamatalaga: O faʻamatalaga o le a le fesoʻotaʻi atu i isi vaega vagana i tulafono faʻatulafonoina.
  5. Teuina o faʻamatalaga: Faʻamaumauga tuʻufaʻatasia e Occentus Networks (EU)
  6. Aia Tatau: I soo se taimi e mafai ai ona e faʻatapulaʻaina, toe maua ma aveʻese au faʻamatalaga.

  1.   Roberto malo

    E manaia tele le tala, ou te faʻamalo atu ia te oe