E masani ona faʻaaogaina o ni uiga tutusa i se auala sese, o faaupuga suiga o le tau ma le vevela o le lalolagi pe a latou uiga lua mea matua eseʻese. E manino lava o le lua manatu faʻatatau i le faʻalavelave o loʻo ia puapuagatia ai paneta uma ona o le lima o le tagata ma i latou e tatau ona fofo vave.
O le a ou faamatala manino atu i lalo o a mea e aofia ai i nei vaitaimi ina ia manino ia te oe.
A faʻapitoa e faʻaaoga le faaupuga suiga o le tau, faʻasino i suiga taua i le tau e aʻafia ai itu e pei ole vevela, timu poʻo le matagi ma mea e tutupu mo le tele o tausaga. Nai lo lena, suiga o le lalolagi e faʻasino i le faʻaauau pea o le vevela i le lalolagi atoa.
O lenei faʻamafanafanaga e afua mai i faʻatasiga o kasa vevela o loʻo i totonu o le ea ma ia lava e leai se mea sili atu nai lo o se itu e taʻua o suiga o le tau.
E leai se masalosalo o suiga o le tau o se moni moni faafitauli ma o le lalolagi atoa o loʻo faʻamafanafanaina ile osooso ma tuaoi. E tusa ai ma nisi faʻamaoniga faʻamaonia, o le averesi vevela o le paneta ua siitia sili atu i le 7 tikeri i le atoa seneturi mulimuli. Ua valoia e saienitisi o le averesi o le vevela o le a faateleina e 1.1 degrees i numera 6.4 i le atoa seneturi XNUMX, o nei o ni popolega moni faʻamatalaga o le a mafua ai suiga mataʻutia ile tau.
O nei aafiaga le lelei o suiga o le tau e tupu i aso uma ma totonu soʻo se eria o le paneta. I le tele o nofoaga o timuga ua faateleina ma mafua ai lologa, ae i isi itulagi o le Lalolagi, i se isi itu, sa i ai lāmala ogaoga . O galu vevela i masina o taumafanafana o sili atu ma sili atu ona tele, mafua ai le sili atu numera o maliu ma le tele numera o vaomatua afi.
O se tala, tuʻu lau
Talofa, tusi lelei, na ona ou manatu na e faia se mea sese pe a e fai mai o le vevela ua faateleina 7 tikeri i le seneturi talu ai, o le mea saʻo o le 0.7, Ou te tuua oe lenei sootaga e ono aoga.
http://ciencia.nasa.gov/ciencias-especiales/15jan_warming/