Paleoclimatology
Matou te taʻuina atu ia te oe mea uma e te manaʻomia e iloa e uiga i paleoclimatology ma ona uiga. Aʻoaʻo atili e uiga i le tau o le tuanaʻi iinei.
Matou te taʻuina atu ia te oe mea uma e te manaʻomia e iloa e uiga i paleoclimatology ma ona uiga. Aʻoaʻo atili e uiga i le tau o le tuanaʻi iinei.
I lenei tusitusiga tatou faʻamatala ai mafuaʻaga ua magoto ai Jakarta. Aʻoaʻo atili e uiga i lona iʻuga.
I lenei tusitusiga, matou te faʻamatalaina ai le lanumeamata lanumoana ma o a foʻi iʻuga o suiga o le tau. Aʻoaʻo atili e uiga i lenei mea mataʻutia.
I lenei tusitusiga tatou faʻamatalaina mea uma e tatau ona e iloa e uiga permafrost ma le mataʻutia o le liu suavai. Aʻoaʻo atili e uiga ii.
Matou te taʻuina atu ia te oe mafuaʻaga uma ma iʻuga o le liu sua i pou. Aʻoaʻo poʻo a le autu mafuaʻaga o lenei tulaga.
Matou faʻamatalaina mea uma e uiga i le albedo o le Lalolagi ma lona fesoʻotaʻiga ma suiga o le tau. Ulufale ii ma aoao uma e uiga i ai.
O lenei tusitusiga talanoa e uiga i le aʻafiaga o le vevela o le lalolagi i luga o aisa o Ecuador. O a ni mea e mafai e tagata popoto ona faia i lenei tulaga?
Afai o oe o se tasi o i latou e fiafia e matamata uila, faʻaaoga mea uma e te mafaia, aua i le faʻaiuga o le seneturi latou mafai ona faʻaititia e oʻo atu i le 15%.
O lenei tusitusiga talanoa e uiga i se faʻataʻitaʻiga o vaituloto vai i Sepania ma Potukale ia iloa ai aʻafiaga o suiga o le tau i luga o siosiomaga eseese.
I le taimi o le taumalulu na leiloa foi aisa i le Arctic. O le vevela o loʻo maualuga tele e nofo ai, o le mea lea ua manatu ai le au suʻesuʻe e mouʻesea atoa i taumafanafana amata ile 2030
E tusa ai ma se suʻesuʻega fou, o puipuiga o le ea e puipuia ai le vaega o le la. Afai o nei mea na aveʻesea, o le lalolagi averesi averesi ono tulaʻi 1,1 tikeri sili atu.
O lenei tusitusiga talanoa e uiga i le setete o le Gray Glacier ma lona leiloa o se poloka aisa. E te fia iloa le mea o loʻo tupu?
O lenei tusitusiga talanoa e uiga i le siʻosiʻomaga tulaga lea e sili atu ona fetuutuunai ai meaola ma meaola i suiga o le tau. E te fia iloa atili?
Lenei pou talanoa e uiga i se suʻesuʻega faia i luga o le aʻafiaga o suiga o le tau i mugala i le vaitafe vaitafe Júcar. E te fia iloa atili?
O lenei pou e talanoa e uiga i gaioiga e mafai ona e faia e fesoasoani ai i le tauina o suiga o le tau. E te fia iloa le mea e te mafai ona fai?
O lenei tusitusiga talanoa e uiga i suiga fuafuaina e Tagatanuu e fetuʻunaʻi le National Hydrological Plan i suiga o le tau.
Afai e te fiafia i le maple syrup, sau i totonu ma matou taʻu atu ia te oe pe aisea e ono mou ai mai le maketi mo le sefulu tausaga a sau. Aua le misia.
O lenei tusitusiga talanoa mai ai e uiga i le lāmala o loʻo mafatia ai le Fale Faʻamago o Amerika Tutotonu ona o Suiga o le Tau.
O lenei tusitusiga talanoa ai mea sese na faia pe a aʻoaʻoina e uiga i suiga o le tau. E te fia iloa ia mea?
O le siʻitia o le vevela o le sami i le laueleele o Great Barrier Reef ua faʻaititia ai le numera o laumei lanumeamata. Saili pe aisea.
O se vaega o saienitisi Sipaniolo o loʻo latou inivesi i galuega lanumeamata ina ia mafai ai e paka a le atunuʻu ona faʻalelei atili i suiga o le tau.
O se suʻesuʻega fou na faʻaalia ai o le Antarctic krill, o se crustacea na o ni nai senitimita le umi, o loʻo teuina le tele o le CO2. Susu mai i totonu ma saili.
Lenei pou talanoa e uiga i le Metitirani Cystoseira ma lona vaivai i aʻafiaga o suiga o le tau. E faʻapefea ona aʻafia ai oe?
O lenei tusitusiga talanoa ai aafiaga o suiga o le tau i le faʻateleina o le pepesi o faʻamaʻi pepesi. O fea?
Ua faamauina e le au a le Sea Legacy minute mulimuli o le olaga o le urosa, o se tagata fou ua aafia i suiga o le tau. Susu maia i totonu ma o le a matou taʻuina atu ia te oe pe aisea.
O suiga o le tau e lua ona saoasaoa: o lona agai i luma ma le feutanaiga e taofi ai. O le a le mea o loʻo faia?
O suiga o le tau e le aafia uma ai tagata. E i ai atunuʻu e sili atu ona vaivai ma, o lea, o le a sili ona pagatia. O a atunuʻu latou?
Ua suʻesuʻeina e se 'au talosaga na faia e atunuʻu i totonu o le Maliega i Pale i lalo o le vevela ma o iʻuga nei
O suiga o le tau ua faʻateleina ai le sosolo mai o le efuefu o Sahara i Sierra Nevada. Faʻafefea e lenei efuefu aafia ai siosiomaga?
O le tulafono i le lumanaʻi o le a ia aumaia i luga o suiga o le tau o le a mafaufauina ai le talafeagai o suiga mo vaega uma. O le a le faʻavae o lenei "naʻo le suiga"?
Eleele e mafai ona taofia le carbon i ai i le ea ma faʻapea fesoasoani i le taua faasaga i suiga o le tau. E te fia iloa atili?
E tusa ai ma se suʻesuʻega fou, e mafai ona faʻamaluluina le paneta e le siosiomaga o le lalolagi i tausaga mafanafana Ulufale ia iloa atili.
Mo le tamaoaiga o Dimitri Zenghelis, suiga o le tau o se avanoa mo le tuputupu aʻe o le tamaoaiga. E moni lava?
O le siitia o le vevela o le lalolagi ona o suiga o le tau ua mafua ai ona gagau le Gray Glacier. E te fia iloa atili?
I le mafanafana o le vevela ma le faʻateleina o nofoaga ua toʻesea, o feololo feololo ua atili ai ona afaina i suiga o le tau.
Mo le faʻatupeina o poloketi e taofi ai suiga o le tau o loʻo i ai le ituaiga faʻapitoa o tupe e taua o le cryptocurrency. E te fia iloa pe faʻafefea ona latou galulue?
A o siitia le vevela o le lalolagi, e ono lamatia le tamaoaiga taua a le lalolagi. Ulufale ma saili pe aisea.
A o siitia le vevela o le lalolagi, o suiga o le tau o loʻo i ai ni aafiaga tau le soifua maloloina e manaʻomia ona foʻia. Matou te faʻamatalaina pe aisea.
Sepania, o se atunuʻu e matua lamatia lava i suiga o le tau, e faʻaauau pea e aunoa ma le faia o ni auala e foia ai. O le ala lea na faitioina ai e nisi taulaga lea tulaga. Ulufale
O le lemur lemur o se uluaʻi tagatanuu o Madagascar o loʻo feagai ma le tele o faʻafitauli fetuutuunai i suiga o le tau. Ulufale ma saili pe aisea.
O le COP23 i Bonn ua maeʻa faʻatasi ai ma lenei, ua tusia i luga se pepa o loʻo iai tulafono e mulimulitaʻia. O le a le mea e aofia ai i le pepa?
E ui na teʻena e Donald Trump le suiga o le tau, ae ua maeʻa le lipoti fou, ua 95% le tagata na mafua ai. Ulufale
O le aso na tatalaina ai le Bonn Climate Summit (COP23) na faia. Ua fuafuaina e fausia ai le Maliega i Pale. E te manaʻo e tausisi pea?
O le tausaga ua teʻa na faʻatauaina ai le kaponione i le va o le 3 ma le 5 miliona tausaga talu ai. Ulufale ma o le a matou taʻuina atu ia te oe pe aisea.
O le Totten Glacier o le sili ona tele i sasaʻe Antarctica ma o lona liusuavai ua televave ona o le faateleina o matagi i le Saute Vasa.
Na e iloa o le vevela o le lalolagi, faʻaleagaina ma le lāmala ua faʻateleina le numera o tagata mamaʻi? Ulufale ma saili pe aisea.
Vagana o loʻo manaʻomia ni auala lelei ma faigata e taofi ai le faʻateteleina o le vevela o le lalolagi, e oʻo atu i le faaiuga o le seneturi o Niu Ioka e ono aʻafia i lologa e sili atu i le 5m.
Tolu Sipaniolo togavao na filifilia mo le suʻesuʻega o aʻafiaga o suiga o le tau ina ia mafai ona fetuʻunaʻi. E te fia iloa atili?
Lenei tausaga 2017 o loʻo tatou agaʻi atu i se tasi o tau mafanafana i le lalolagi atoa, ma atonu o le sili ona mafanafana i Sepania, aunoa ma El Niño aafia ai.
O le isi Summit Summit (COP23) o le a faia i Bonn ia Novema. O a uiga o lenei COP23?
O le Aferika Aferika o loʻo faʻaauau pea ma le naunautaʻiga galuega e taofi le alualu i luma o le toafa e ala i le tuʻuina o se taofi i luga ma le mega-fausiaina i le pa o laau
O Sepania o se atunuʻu e lamatia gofie i suiga o le tau ma e tatau ona faia ni auala e fetuʻunaʻi ai. O le a le mea e mafai e Sepania?
O se faʻataʻitaʻiga na amata ile 26 tausaga talu ai o faʻaalia ai se fesili taua e uiga ile faʻatauaina ole lalolagi ole lalolagi, e te fia iloa atili?
A o faʻamafanafana le paneta, o le vaitau o mugala o le a umi se taimi, ma atili ai ona leaga afi afi. Matou te taʻuina atu ia te oe pe aisea ma faʻafefea ona aloese mai ai.
O le suavai faʻaauau pea ona alualu i luma, ma o le taimi lenei e faia ai ma le aisa aisa 4 taimi le tele o Manhattan. O le lumanaʻi iuga e le faʻamoemoe.
O le siʻitia o le vevela e mafua mai suiga o le tau, ua talitonu saienitisi o le a faʻateleina le malosi atili ma atili ai
I Colombia, na faʻalauiloa mai ai le Fesoʻotaʻiga Lona Tolu a le Atunuʻu e uiga i le Suiga o le Tau, faʻapefea ona aʻafia atunuʻu i lenei siʻitia o le vevela?
E tusa ai ma le suʻesuʻega o laufanua o le EU i le malosiaga ma suiga o le tau, e aoga tele le gaioi o le malosi.
65% o le tele o maualuga mauga faʻaalu i Asia e mafai ona leiloa pe a fai e faʻaauau pea kasa kasa kasa.
Suʻesuʻega ua atiaʻe se algorithm e fesoasoani e faʻavasega tala o le tau e suʻesuʻe ai ni faʻailoga fou ma ni faʻamaoniga o suiga o le tau.
Ua lapatai mai le Faletupe o le Lalolagi o suiga o le tau o le a maua ai le 100 miliona sili atu tagata matitiva i le tausaga 2030 - e te fia iloa atili e uiga i ai?
Ile 56 miliona tausaga talu ai, na faʻafuaseʻi ai ona faʻateteleina le vevela ole lalolagi, lea ua taʻua ole Paleocene-Eocene Thermal Maximum.
O gaioiga na faia e le geoengineering e faʻaosoina ai fesili o se amio lelei, aua e eseʻese lamatiaga i luga o le paneta.
O le eseʻesega aʻafiaga o suiga o le tau e ono mafua ai le faʻaumatia o le tasi vaetolu o ituaiga siama i le tausaga 2070.
O le siʻitia o le tau e fesoʻotaʻi ma le vevela o le lalolagi ua mafua ai le leiloa o le tele o vai o le sami Caspian.
O togatogo o se ituaiga papupuni e puipuia le Vietnamese mai aafiaga e pei o le eleele solo ma le siitia o le sami.
Ile siitaga e oʻo atu i le 6 tikeri Celsius i le taumafanafana, o le a faʻaaluina ea le faʻaaogaina o le ea i le 6%, ma atili ai ona faʻateteleina le vevela o le lalolagi.
Ulufale ma o le a matou taʻuina atu ia te oe pe aisea suiga suiga o le tau ua suia ai le taunuʻu mai o le ua manatu "seasea manulele" i le Sipaniolo atunuu.
I le Teide National Park o loʻo iai nofoaga vaʻai meteorological o loʻo gafa ma le vaʻaia o aʻafiaga e fesoʻotaʻi ma suiga o le tau.
O le lāmala na taia le Toafa o Kalahari o loʻo faʻaititia ai le faitau aofaʻi o tagata Aferika, lea e feoti mai le vevela o le tau.
A o faateleina le vevela o le tau i le lalolagi, e le o faia lava e tagata ni auala lelei e taofi ai suiga o le tau, o lana pule ua leiloa.
O aafiaga o suiga o le tau e pei o le siitia o le suasami, maualuga le vevela o le suavai, e aafia ai turisi ma le gataifale.
O le kilia o le pa Larsen C i Antarctica ua maua ai e saienitisi le avanoa e aʻoaʻo atili ai e uiga i le mautu o le fata.
A o siʻitia le tulaga o le sami, e oʻo atu le vai i talafatai e maua ai le vao vaomatua, o laufanua fou o le Lalolagi.
E oʻo atu i le faʻaiuga o le seneturi, o le fesuiaiga o le tau o le a fasiotia ai le tusa ma le 152 miliona papalagi seʻi vagana ua faʻaititia le lafoa o kesi palapala.
Ole siʻitia ole faʻatupulaia ole vevela o loʻo iai male faʻateleina ole tafe o vaitafe ma lologa, faʻasolosolo aso o taimi na tutupu ai.
O fale o le lumanaʻi o le a lelei, mama ma tutoʻatasi, pei o le Smart Green Tower, o se fale teu oloa e mafai ona fausia i se taimi lata mai.
O faʻalavelave faʻafuaseʻi ole tau talu ai le vevela ole lalolagi ua mafua ai le 152.000 maliu ile tausaga ile atoa Europa i le va ole 2071 male 2100.
I tausaga talu ai nei o le lalolagi averesi vevela ua naʻo faateleina, faatelevavea ai le liusuavai ma le siitia o le sami tulaga.
O tagatanuu o Sepania o latou ia e ave le taua i suiga o le tau ma iloiloina o le sili lamatiaga feagai ma le atunuʻu.
O le Malo o Sepania o loo faalauiloaina se fuafuaga e aloese mai ai i aafiaga o le sili atu tuulafoaia o le atunuu o loo faamoemoe e faateleina e aunoa ma le taofi.
O le General Directorate of Sustainability of the Coast and the Sea ua faalauiloa le Adaptation Strategy of the Spanish Coast to Climate Change
Faifaatoaga i Initia pule i le ola ona o le leai o se timu, e ui lava o le sili ona leaga o le a oʻo mai: i le 2050 o le vevela e mafai ona tulaʻi i le 3ºC.
Ole taofi ole faʻatupulaia ole vevela ole lalolagi ose luʻi sili lea o loʻo feagai ma tagata soifua ile 2st seneturi. O le tau o le lalolagi o le a tulaʻi sili atu i le XNUMX ° C
O suiga o le tau ua faamataʻuina ola o le faitau miliona o tagata. Ina ia iloa pe na mafai ona tau, o le a tatou faʻatali mo le 12 tausaga.
O tiutetauave e talitonu le tagata o gaioiga e tufatufaina ma mafuaʻaga o suiga o le tau e foliga mai e le o lelei ona faʻamatalaina
O le faʻaititia o timuga i luga o le Amazon e mafua ai le faʻataʻamilosaga o aʻafiaga. O le a le mafuaʻaga o suiga o le tau i le Amazon?
O loʻo faʻaauau pea le liu suavai permafrost. Lenei o le tele aofaʻi o methane kesi e mafai ona faʻasaʻolotoina ma faʻateleina le vevela o le lalolagi ua mataʻutia.
Initia, o le lona tolu sili ona eleelea atunuu i le lalolagi, ua amata fausia fale lanumeamata ma mea toe faʻaaoga mea e faʻaititia ai ana faʻamomoli.
O se faʻataʻitaʻiga i Uganda ua faaalia ai, ma sina tamaʻi tauanau, e mafai ona e faasaoina le siosiomaga e ala i le fesoasoani i le aufaifaatoaga.
O le siʻitia o le vevela i le lalolagi ua faʻamataʻuina ai vaaafi a Saina. Afai e leai se mea e faia, ono mafai ona latou mou ese atu i le 50 tausaga.
O le suiga o le matagi ua mafua ai Kelvin galu, ma iʻu na faʻateleina ai le liusuavai o le aisa i le Antarctic Peninsula.
Ina ua maeʻa le feiloaʻiga i le va o Trump ma Macron, sa iai se suiga lelei i le tulaga o le pelesetene o Amerika i luga o aiaiga o le tau
I le vaitaimi o le taumafanafana i saute o le vevela o le Sami Tasman na siitia toetoe lava tolu tikeri i luga averesi. O le mafuaʻaga? Suiga o le tau.
O le Peresetene o Amerika o Donald Trump e mafai ona suia lona mafaufau i suiga o le tau ina ua alu ese ma le Maliega i Pale.
O faamaumauga o le vevela e leʻi taofia le siisii i luga talu mai le 2015. Na tuua e Iuni se isi faamaumauga fou o le averesi o le vevela, ma le tele o faamaumauga a le lalolagi.
Ua faʻaalia mai i suʻesuʻega, tusa o le 400.000 tausaga talu ai, na iai le vevela o le lalolagi ma mafua ai ona mou ese atu le aisa a Greenland.
A o siisii le vevela, e tele kamupani vaʻalele o le a tele o latou faʻafitauli i le aveʻesea o a latou vaʻalele mai le eleele. Ulufale ma saili pe aisea.
Matou te faʻailoaina ni taulaga se lua pei o Los Angeles ma Lonetona, o lona lamatiaga o le lolovaia ona o le siisii o le sami e matua maualuga lava.
E tusa ai ma se suʻesuʻega fou, o le tauivi ma suiga o le tau e tatau ona toʻatele a tatou fanau ma avea ma meaʻai, faʻatasi ai ma isi mea matou te taʻuina atu ia te oe iinei
Antarctica e sili ona afaina i suiga o le tau. O le faʻamaoniga lata mai o lenei o le toesea o le Larsen C, o se lapoʻa aisa tele.
O lipoti lata mai na faaalia ai le vavalalata o le va o tagata sulufaʻi, faiga faatupu faalavelave ma suiga o le tau. Ua amanaʻia e Macron lenei mea ma o loʻo suʻea ni tali.
A o faʻateteleina le tau ma faʻateteleina le suiga o le tau, o le a faʻamalosia le toʻatele o tagata e tuua o latou fale.
Na e maitauina le tele ma tele o namu? Ona o le vevela o le lalolagi o lona faitau aofai ua faateleina. Ae, laki, ua leva ona faia gaioiga.
O se suʻesuʻega fou na faʻaalia ai o le siʻitia o le 0,5 tikeri Celsius na lava lea mo le ogaoga o le tau na faʻateteleina.
Afai e le faia se gaioiga e fofo ai suiga o le tau, o le Iunaite Setete ono leiloa le sili tamaoaiga i lona atoa talafaasolopito.
O le faʻatupulaia o le vevela o vai o le sami ua atili ai ona tosina mai i lalo ona o suiga o le tau
O a ni iʻuga o le liusuavai o Antarctica? Matou te taʻuina atu ia te oe le mea e ono tupu pe a maua e le konetineta le 25 pasene o le eleele.
O se suʻesuʻega na auʻiliʻiliina le siʻitia o le tulaga o le sami i luga o taimi, ma faʻaiʻuina ai na siitia i le 2014 50% vave nai lo le 1993
Soʻo se euro e faʻatupe i le Iuni a Europa e taofi le suiga o le tau e sefe mai le ono euro i le lumanaʻi.
Ile tausaga 2100, lua piliona tagata ua mafai ona avea ma sulufaʻi ile tau ona o le siʻitia o le tulaga o le vasa.
O se faasologa o matagi tetele mai ia Setema ia Novema 2016 ua liusuavai 75.000km2 / aso o le sami aisa i Antarctica.
Ona o le faʻatupulaia o ogaoga tau climatic, o loʻo i ai le faitau aofai o tagata e tatau ona ave i isi saogalemu nofoaga. O latou o le tau suia
I le taimi nei i le taumafanafana, faatasi ai ma le faateleina o le vevela ma le faaitiitia o timuga, o taimi o mugala amata.
O le togavao Metitirani o le a faʻaititia laʻititi sinaʻiti seʻia oʻo ina toetoe a olo i le tusa ma le 100 tausaga talu ai o aʻafiaga o suiga o le tau.
O le poloka e tusa ma le 5.000 sikuea kilomita i le eria ma nofo i luga o le fata aisa Larsen C ma o le a toeititi alu ese.
O le lāmala ma le siʻitia o le suasami o ni luʻitau i Sepania, ae o le Malo ua faʻaititia le 16% paketi e faʻafetaui ai suiga o le tau.
O se 'au saienitisi ua tatau ona faʻaleaogaina le laʻasaga muamua o le latou poloketi i Kanata ona o le leaga tulaga i le Arctic.
Tangier Island mafai ona alu atoa i lalo o le vai i le isi 40 tausaga. Ua matua lamatia lava ona tagata i le tafia o le sami.
Matou te taʻu atu ia te oe mea faʻatau faʻatoʻaga aofia ai, o se sili ona manaia gaioiga e mafai ona fesoasoani taofiofia suiga o le tau.
O le autu autu o le Paris maliega o le lalolagi vevela e le siitia i luga sili atu ma le lua tikeri, ae o taumafaiga e le lava
I tausaga uma lava, o mala faalenatura e faamalosia ai le faitau miliona o tagata e tuua o latou fale. Saili pe faʻafefea ona suia suiga o le tau i suiga o le tau.
E te manaʻo e maua se vaʻai i le lalolagi atoa i aʻafiaga o suiga o le tau o loʻo tutupu i le Lalolagi? Aua le faatuai e ulufale. ;)
O Sepania o se atunuʻu vaivai tele i aʻafiaga o suiga o le tau, o aʻafiaga o fugalaʻau ma manu vaʻaia e mafai ona e vaʻaia i se faʻafanua.
Suiga o le tau e aʻafia ai manu fetolofi e ala i le faʻaititia o siama e ola i totonu o latou manava ma faʻaititia ai avanoa e ola ai
O loʻo faigata tele i urosa Polar ona tuli a latou meaai e fiafia iai: faʻamaufaʻailoga. O le liusuavai o le Atika, na mafua ai lona fanoga.
O amu o Hawaii e ono iʻu ina mou atu: a oʻo atu i luga le vevela, o latou ola ua i ai i se tulaga mataʻutia.
Suiga o le tau o le ai ai se sili atu nai lo le faamoemoe fuafuaina i luga o taulaga vevela. O le 'vevela motu' aafiaga mafai faaluaina i tau.
O se malaga mai Greenpeace na asia Vanuatu, o se taulaga o loʻo nonofo ma le taufaʻamataʻu o le siisii o le sami.
O fua o tai o loʻo tu i luga o le sami e le maua ai se iʻuga saʻo ile sami. Lenei ua latou iloa e faʻateleina vave nai lo le taimi muamua mafaufauina.
O Miami o se taulaga tu matafaga lea e nonofo ai le faitau miliona o tagata e ono lamatia o latou soifua mai le siʻitia o le sami.
Mafai e se konetineta malulu pei o Antarctica liliu lanumeamata ona o suiga o le tau? E talitonu saienitisi. Susu maia i totonu ma o le a matou taʻuina atu ia te oe pe aisea.
Faʻatasi ai ma le suavai, o le sami mafai ona siʻitia i luga i le fa mita i nisi o eria, tuʻu le afa o le lalolagi faitau aofaʻi i se tulaga lamatia.
E ui e le talitonu Donald Trump i le vevela o le lalolagi, ae e mafai ona mou ese glaciers o lona atunuu i le faaiuga o le seneturi.
Ua faalauiloa e le World Meteorological Organisation (WMO) se taumafaiga e faaleleia atili le maitauina ma valoʻaga o aʻafiaga i glaciers.
O le tatou lalolagi tuaoi e le mafai ona avea ma "Lalolagi fou," e tusa ai ma le faatonu o le NASA, Gavin Schmidt. Matou te taʻuina atu ia te oe pe aisea.
O le liusuavai o le Atika ua mafua ai ona avea le tundras ma mea e faʻateleina ai suiga o le tau. Ulufale ma o le a matou taʻuina atu ia te oe pe aisea.
Planet Earth o loʻo faʻatagaina le vevela i se saoasaoa vave, ae e mafai ona faʻatelevave peʻa ole Pacific Oscillation ulufale i se vaega lelei.
O suiga o le tau ua suia ai femalagaiga a le tele o manulele femalagaaʻi ma o lenei mea e mafai ona aʻafia ai lo latou ola.
Ua avea le Chile's Cape Horn ma leoleo o suiga o le tau ona o le laʻititi o le fesoasoani a le tagata i le siosiomaga.
O suiga o le tau e i ai aafiaga mataʻutia ae e le aafia uma ai atunuʻu uma, talu ai e eseese auala e galue ai i latou taʻitasi.
E i ai moni suiga o le tau? Aisea ua tatou sese ai i le faafitia o lona i ai? Lenei o faʻamaoniga o iai suiga o le tau.
E te manatu o le a ola le Amasone i le siʻitia o le vevela ma le faʻatafunaina o vaomatua? Ulufale ma o le a matou taʻuina atu ia te oe le mea e mafai ona tupu i le mama o le paneta.
A o siisii le vevela, o le vaitafe o le Naila o le a avea ma faʻaititia ma tau leiloa, ma aʻafia ai nisi 400 miliona tagata.
O se penefiti laʻititi penefiti o le vevela o le lalolagi o le tele o tagata o le a mafai ona faʻamalositino sili atu. E fia iloa, a ea? Ulufale ;)
Suiga o le tau e mafai ona aʻafia tonu ile faʻaleagaina poʻo le faʻaleagaina o mea totino pe le tuʻufaʻatasia e ala ile filifili meaai.
I le siʻitia o le vevela ma le soʻona faʻaoga o mea e maua ai, 175 miliona tamaiti e ono aʻafia i suiga o le tau i tausaga taʻitasi.
O suiga o le tau e i ai le aʻafiaga o le faʻateleina o le vevela, ae o lenei siʻitia e le tutusa i nofoaga uma.
O aso nei, o El Torno o se faʻataʻitaʻiga o le agavaʻa mo le fetuʻunaʻi ma le maufetuunaʻi i le feagai ai ma suiga o le tau faʻapea foi i se tulaga gafataulimaina.
E naʻo le sefulu tausaga e faʻafetaui ai aʻafiaga o le vevela o le lalolagi ma puipuia le vevela o le lalolagi mai le siʻitia o le 2ºC.
O le taumafanafana ua amata ona umi ma umi i le Balearic Islands, lea na faʻatupulaia ai le vevela i le toeititi 3 tikeri Celsius i le talu ai 40 tausaga.
Tusa lava pe le fesoasoani le pu i le taua faasaga i suiga o le tau, ua naunau Saina ma Europa e agai i luma e taitai le taua.
Koalas, nei agalelei Ausetalia marsupial, e sili afaina i suiga o le tau. Ulufale ma o le a matou taʻuina atu ia te oe pe aisea.
E faʻapefea ona aʻafia i tatou ile filogia? E i ai leaga tele ma faʻaleagaina aʻafiaga mo tagata. Saili pe faʻafefea ona afaina i tatou i le faʻaleagaina.
E popole saienitisi: o le Ausetalia Great Barrier Reef o loʻo faia se faʻasologa tele o le paʻuina mai o se mea latou te ono le toe maua ai.
O e fefe i le vevesi? Afai o lea, e tatau ona e faʻaeteete: i tausaga o lumanaʻi o le a atili vevesi femalagaaʻi.
Faatasi ai ma le tikeri o le vevela oso i luga o le Lalolagi, toeititi 4 miliona sikuea kilomita o permafrost ua leiloa, o se lapoʻa tele atu nai lo Initia.
Vaomatua o le a faigata ona toe faʻafouina pe a uma se afi, aisea? Suiga o le tau o le mafuaʻaga autu, ae e tele isi.
A o mafanafana le paneta ma ituaiga ua leiloa o latou nofoaga masani, e mafai ona tulaʻi mai ni hybrids fou e suitulaga i ituaiga o ituaiga.
O suiga o le tau o se mea moni ma e taua tele le taofi, talu ai ona o ona aʻafiaga e afaina ai tagata ma meaola eseese.
O le liusuavai na gaosia e le vevela o le lalolagi ua mafua ai le faʻateleina o le ao o le Atika ma atili ai ona afaina le aʻafiaga o le greenhouse.
O aʻafiaga o suiga o le tau i pesini Sipaniolo e ono sili atu nai lo i latou o loʻo mafaufauina i le Hydrological Plans
O le Sipaniolo vaega tele o le vaomatua, lea o loʻo nofoia le sili atu ma le afa o le laufanua o le atunuʻu, o le ki i le faʻataunuʻuina o nei tautinoga.
E tusa ai ma le UN, o le auala o le vevela faʻatupulaia o loʻo tatou i ai nei pe a fai o mea uma faʻaauau pei o lenei o 3,4 ° C. E faʻataua e Amsterdam.
O suiga o le tau o se faʻafitauli ua amata ona fetuunaʻi i ai pitonuʻu e 11 o Europa. Ae faʻapefea? Ulufale atu ma o le a matou taʻuina atu ia te oe po oa fua na talia.
O loʻo latou taumafai e suʻesuʻe poʻo fea laʻau e sili ona faʻamalieina e faʻaititia ai le faʻaleagaina e fesoasoani i le taua faasaga i suiga o le tau
Ua faʻaalia e le Polokalama Tau o le Tau o latou o se mea faigaluega aoga tele e faʻafetauia ai suiga o le tau ma faʻaititia ai suauu.
O loʻo faʻamoemoe e faʻaaoga le "tele data" a le aufaʻatasi tumaoti e fesoasoani ai i le tauivi faʻasaga i suiga o le tau ma faʻaleleia atili ai le gafataulimaina.
O le mafanafana o le vasa ua amata ona televave talu mai le 1992. Ua maeʻa 13% sili atu nai lo le faʻamoemoeina, ma o loʻo faʻaauau pea ona televave.
Ole mafuaʻaga ole faʻamama ole toto ile mafuaʻaga ole vevela ole sami ona o suiga ole tau ma le vevela ole lalolagi.
O loʻo ia tatou tekonolosi faʻaonapo nei e faʻatagaina ai le aufaifaatoʻaga ia sili atu ona latou sauniuni e feagai ma suiga o le tau.
O faʻailoga o le allergy o le a faigata i lenei tausaga i Catalonia: o timuga i masina ua tuanaʻi na faʻatagaina ai le gaosia tele o poleni.
O le siʻitia o le vevela o le lalolagi ua amata ona sili atu ma sili atu faitino ma tele tagata o loʻo fetuutuunai ma isi e le tele naua.
O le paina uliuli, o le pito i saute o Europa, e masani ona maua i Teruel. Peitaʻi, o suiga o le tau e mafai ona faʻaititia ai lona faitau aofai.
Suiga o le tau e aafia uma tulimanu o le paneta. O le a le suiga o le tau o loʻo fai i o tatou sami ma sami?
O suiga o le tau e mafai ona iai ni iʻuga umi, i le tulaga e ono mafua ai suiga i filifiliga masani.
Tele manu ma laʻau e le o fesoʻotaʻi ma siosiomaga. O a ni aʻafiaga o se ituaiga o meaola ua leiloa lona synchrony ma le siosiomaga?
O aʻafiaga o suiga o le tau e faʻaleagaina uma meaola o le lalolagi. O loʻo afaina ai foʻi tatou.
O saienitisi mai faʻalapotopotoga eseese o loʻo galulue e fausia ni fatu e mafai ona teteʻe ai i suiga o le tau ma faʻamaʻi.
Ona o suiga i le averesi o le vevela o le lalolagi, o le tele o ituaiga femalagaaʻi ua suia o latou auala ma siva.
I le ogatotonu o le seneturi, e miliona tagata o le a faamalosia e tuua lo latou atunuu. O le a avea i latou ma tagata sulufaʻi i le tau.
O se tama talavou o le a sopoia le Arctic e faitau Greenlandic maile e faʻalauteleina le malamalama e uiga i le suiga o le tau ma le talitonuina taifau umiaina.
O meaola o le sami i vaega o polar ma tropical ua lamatia, ae aisea? E i ai se mea e mafai ona faia e toe faaleleia ai?
O vaomatua e i ai lelei lelei galuega e fesoasoani ia i tatou. E faʻafefea ona fesoasoani vaomatua gafataulima ia i matou i le taua faasaga i suiga o le tau?
O le itumalo Magellan ma Antarctic, o le itu i saute o Amerika, o loʻo iai ni tuutuuga uiga ese mo le suʻesuʻeina o aʻafiaga o suiga o le tau.
I le masina o Ianuari talu ai, na faamauina ai e le aisa o le sami o Arctic se tala fou iloga, ma le leiloa o le 13,400 piliona kilomita sikuea.
Na e iloa na faʻateleina le vevela ile 1,11ºC i tausaga talu ai? Lenei ua i ai ni faʻaiuga mo le laʻau ma manu o Europa. Ulufale ia iloa atili.
O Mars e iai lona eleele mago ile mea e faʻapipiʻi ai le vai i lona ea malulu i le aisa. O le a le mea na tupu i le tau o Mars?
Afai e le suia le tulaga o loʻo i ai nei, e oʻo atu i le tausaga 2100, ua le toe maua e le Alps le 70% o a latou kiona ona o suiga o le tau.
Tele o ituaiga o meaola mamalia ma manulele o loʻo feagai ma le tele o faʻafitauli fesuisuiaʻi i se faʻateleina vave suiga siosiomaga. Ulufale ia iloa atili.
Ua mafai e tagata soifua faʻataʻitaʻi toetoe lava o vaega uma o le lalolagi, ae o le tau ua suia 170 vave. E mafai ona faia se mea e 'aloʻalo ai?
Miguel Arias Cañete, ua ia mautinoa i le aso, o le Iuni a Europa o le a taitai faatasi ma Saina le taua faasaga i suiga o le tau.
O le penguin Aferika o se manu lele e le mafai ona lele mo le lelei sei vagana ua puipuia. Ulufale ma saili pe aisea.
O le aliʻi fai ata o Nikolaj Coster-Waldau, mai le Game of Thrones series, na galulue faʻatasi ma Street View e faʻaalia aafiaga o suiga o le tau i Greenland.
O le faʻasaʻolotoina o le methane i totonu o le tatou siʻosiʻomaga taufaamatau e faʻaleaga mea uma o loʻo faia i le tau faasaga i suiga o le tau.
O lenei mama o se vaega o le sami e faʻasaʻolotoina le paneta mai le tele o vaega o le emissions a le tagata e mafua mai i tagata.
O le vevela i totonu o le Arctic o loʻo tumau pea i luga atu o tulaga masani, ma e talitonu ai saienitisi e mafai ona vave uma le aisa.
O se lipoti e uiga i suiga o le tau i Catalonia ua tuuina atu ma tuuina atu i Barcelona. Faʻafefea e suiga o le tau ona afaina ai Catalonia?
E mafai e Sepania ona leai ni faʻamaoniga aisa i le na o le fa sefulu tausaga o se faʻaiuga o le vevela.
O lenei faʻafitauli umi i le lalolagi e mafai ona i ai ni ona aafiaga ogaoga i le gataifale tumau. Aisea ua matua lamatia ai Sepania i le talafatai?
Ole siosiomaga ole lalolagi e le masani ona pei o aso nei. Na auala mai i le tele o ituaiga o fatuga. O le a le muamua mai o suiga o le tau?
Ona o le faʻateleina o le faʻalauteleina o tagata ma urbanization, tatou le maua avanoa mo togavao. Faʻafefea mafai ona tatou fesoasoani e puipuia le vevela o le lalolagi?
O le Metitirani, faʻapea foʻi ma nofoaga uma o loʻo iai lenei tau, e sili ona afaina i suiga o le tau e tusa ai ma saienitisi.
Suiga o le tau e afaina ai soʻo se itu o le paneta. Europa o se tasi o muamua na afaina.
Antarctica o se konetineta matua afaina i suiga o le tau. Lenei o loʻo faʻaalia mai e le lapisi lapisi na aliali latalata i se nofoaga suʻesuʻe.
O se manulele o lona paʻepaʻe papa i luga o lona ulu e taua tele mo lona toe gaosia ma feusuaiga. E faʻapefea ona suia oe ile suiga ole tau?
E tusa ai ma le Lipoti lona tolu e uiga i le Suiga o le Tau i Catalonia, o le itumalo e mafai ona tuua e aunoa ma matafaga ona o le siisii o le vevela.
O le siisii o le vevela ma le uumi atu o timuga na mafua mai i suiga o le tau na faamataʻuina ai nisi o vaomatua iberia.
5000 tausaga talu ai, i le matusasaʻe o Initia o loʻo iai nei, na mafai ai e le aganuʻu o le Indus Valley ona faʻafetaui ma teʻena suiga o le tau.
O togalaau a Gorgonian, o le gataifale o le tele o meaola o le sami, e iʻu lava ina mou atu ona o le aafiaga o le lalolagi.
Ua talosagaina e le pulega o le Toto le Ofisa o le Puipuiga o le Siosiomaga e aveese le suiga o le tau mai lana upega tafailagi
O le pu e aveʻese faʻamatalaga e uiga i suiga o le tau mai le upega tafaʻilagi aloaia a le White House, faʻapea foʻi ma le taʻua o le vevela o le lalolagi.
O gaioiga e taofi ai fesuiaiga o le tau e manaʻomia ai se paketi muamua.
Ua filifilia Donald Trump e avea ma peresitene o le Iunaite Setete. Talu mai lana palota na i ai lava masalosaloga pe o le a faʻaauau pea le US i le Maliega i Pale
O le iloaina o le vevela o le tausaga 2017 e mafai ona taua tele mo gaioiga i le lumanaʻi i luga o le tau. Mafai ona tatou iloa o a vevela o loʻo faʻatali mai mo tatou?
O se laupepa aisa tetele i Antarctic, ua taʻua o Larsen C, ua toeititi ona gagauina lea o le fata o le konetineta.
O taumafaiga e faʻaititia le gaosiga o gaosiga o loʻo le lava pea ma le liusuavai o tele tele vaega e pei o le Arctic ua lata mai.
O loʻo faia le galuega e faʻaititia ai aafiaga o suiga o le tau ma mo se tau talafeagai e ola fealofani ai. 2016 aotelega o le tulaga o le tau.
O se suʻesuʻega o loʻo faʻaalia mai ai o le 'eseʻesega o gaʻoa o le Alpine marmot e maualalo, o lea o le a i ai faigata tele ao le i afaina aʻafiaga o suiga o le tau.
Matou te taʻuina atu ia te oe pe faʻafefea ona suia suiga o le tau i tagata, ma mea e mafai ona matou faia e taumafai ai e faʻaitiitia ona aʻafiaga. Ulufale
O manufelelei o le teropika e sili atu ona lamatia i suiga o le tau o loʻo nonofo i itulagi e iai tulaga lelei o le tau.
O le faʻalapotopotoga a le #PorElClima ua faʻaopopoina sili atu ma le 700 kamupani e tau faasaga i suiga o le tau ma faʻaititia le kesi o kasa oona.
E tusa ai ma le suʻesuʻega a le Iunivesite o Notre Dame, o suiga o le tau o le mafuaaga lea o le faaumiumi o apaau o le parakeet a Barnard.
O le atu motu o Kiribati, e tu i le itu i sisifo o le Vasa Pasefika, i matu sasaʻe o Ausetalia, e mafai ona mou atu pe a fai o le ...
E tusa ai ma le vaega faaupufai Equo, faʻaititia le faʻaaogaina o aano o manufasi o le ki i le tauina o suiga o le tau e ala i le faʻaititia o le CO2 faʻauiga.
O se suʻesuʻega talu ai nei na fuafuaina ai o le sami e mafai ona siʻitia lua mita i le maualuga i le tausaga 2100. O lenei tulaga fou fou faʻafitauli saienitisi.
I le Atika, o le vevela e faʻaaluina faʻalua i le saoasaoa nai lo isi vaega o le lalolagi, ma mafua ai le tele o faʻafitauli mo tagata uma o loʻo nonofo ai.
O le Suiga o le Tau ma le suiga o le malosiʻaga o le tulafono e tuʻufaʻatasia ai le sili atu ma le 400 sosaiete a tagata lautele ma o le aso ua tuʻuina mai ai se tulafono faʻatulagaina
Aisea ua faʻaititia ai le numera o renitia? O le vevela i totonu o le Arctic o loʻo siʻitia tele, puipuia nei manu mai le fafagaina. Ulufale ia iloa atili.
I suiga o le tau, o le amio a le aisa tele o le konetineta o Antarctic e taua lona sao taua.
O loʻo tuufesili pea Donald Trump pe alu ese ma le Maliega i Paris e faasaga i suiga o le tau aua ua ia manatu o le a le toe tauva ma Saina.
A o mafanafana le paneta, o manulele femalagaaʻi suia a latou femalagaaiga, agaʻi atu i le 30% laititi agaʻi i Sepania.
O le afaina o lologa ua atili ai ona ogaoga aafiaga o suiga o le tau. O le mafuaaga lena ua faatino ai e le Malo suiga i le tulafono.
O Sudan o le a avea ma atunuu muamua ua le toe nonofo ona ose taunuuga o le tolu tikeri ua siitia le vevela i lenei itu o Aferika.
E tusa ai ma se tasi suʻesuʻega, o le sami e fesoasoani i le faifaimalie o le vevela i le Pole i Matu, aemaise lava i taimi o femalagaaiga ma nofoaga e ofaga ai.
I le asō, e pei ona faʻaalia e José Manu Moreno, o le averesi o le vevela i le lalolagi ua uma ona faʻateleina le 1,31 tikeri, ma e matua popole lava.
E tusa ai ma se suʻesuʻega, o tagata soifua e tuusaʻo pe le tuʻusaʻo foi nafa ma le faaumatia o 72 ituaiga o manu i le aso.
Ole Ausetalia le Great Barrier Reef o loʻo pagatia i iʻuga o suiga o le tau ma o le 67% o na maliu i le iva masina ua tuanaʻi.