Pico de Orizaba

orizaba i Mekisiko

El Pico de Orizaba E maua i le pito i luga o Mekisiko ma Amerika i Matu. O se tumutumu o lo'o iai se maugamu ua fa'amaonia le tele o le pa i lona tala fa'asolopito. E i ai le tele o talatuu ma tala mananaia e iloa.

O le mea lea, o le a matou tuʻuina atu lenei tusiga e taʻu atu ia te oe mea uma e tatau ona e iloa e uiga i le tumutumu o Orizaba, o ona uiga, faʻalavelave ma sili atu.

Uiga o le tumutumu o Orizaba

tumutumu sili o orizaba

I le Nahuatl, o le igoa o le tumutumu o Orizaba o Citlaltépetl, o lona uiga o le "mauga o fetu" poʻo le "mauga o fetu". E tusa ai ma le tala, na aʻe le atua Aztec o Quetzalcóatl i le mauga mu i se tasi aso ma amata lana malaga agai i le faavavau. I lona tala'aga e 23 fa'amautu le pa ma le 2 le mautinoa. Pico de Orizaba o le mauga maualuga ma le mauga mu i Mekisiko ma Amerika i Matu. Pico de Orizaba na fausia i luga o le limestone ma le papa i le vaitaimi o Cretaceous.

I le taimi lava na i ai i le ogatotonu, na susunuina ai e le afi lona tino faaletino, ae o lona agaga na avea ma foliga o se quetzal lele seia oo ina vaai mai i lalo, na foliga mai o se fetu pupula. Mo lenei mafuaaga, na taʻua ai e le au Aztec o le mauga mu o Citlaltépetlal. Pico de Orizaba o le mauga maualuga ma le mauga mu i Mekisiko ma Amerika i Matu. O le Global Volcano Program of the Smithsonian Institution e fuaina lona maualuga i le 5.564 mita, e ui lava o le Geological Service of Mexico na tuʻuina i le 5.636 mita i luga aʻe o le sami. Mo lana vaega, le National Institute of Statistics and Geography (INEGI) o loʻo faʻamaonia mai o le mauga mu e 5.610 mita le maualuga.

O lo'o i le fa'afanua i le va o setete o Veracruz ma Puebla i le itu i saute-totototonu o le atunu'u. Va'ai mai le sami, o lona foliga e toetoe lava tutusa ma e aofia ai se tumutumu tele ma se lua oval 500 mita lautele ma e tusa ma le 300 mita le loloto. O se vaega o le Transversal Volcanic Axis, o se faiga mauga i le itu i saute o le ipu o Amerika i Matu. O se tasi lea o mauga mu e tolu i Mekisiko, aemaise lava i matu ma matu sisifo. O nei aisa ua matua fa'aitiitia i tausaga talu ai nei.

Le fausiaina o le mauga mu Pico de Orizaba

Pico de Orizaba

O le axis volcanic transverse e aofia ai le tele o mauga mu ma o le taunuuga lea o le to'ilalo (pa'u) o le Cocos ma Rivera plates i lalo o le North American plate. O Pico de Orizaba na fausia i luga o ma'a ma'a ma shale i le vaitaimi o le Cretaceous, ae na fa'avaeina i le mamafa mai le magma na maua i le va o tuaoi o ipu.

O lenei stratovolcano na atiina ae lona foliga i le faitau miliona o tausaga, lea na faamatalaina e ala i le faailoaina o vaega e tolu e fetaui ma le 3 stratovolcanoes o loʻo i ai nei, lea e masani ona fausia ma faʻaumatia. O le vaega muamua na amata pe tusa ma le 1 miliona tausaga talu ai i le Middle Pleistocene, ina ua atiae le faavae atoa o le mauga mu. O le lava na alu aʻe mai totonu o le lalolagi na faʻamalosia ma fausia ai le Torrecillas stratovolcano, ae na paʻu i totonu. o le itu i matu sasaʻe na taʻitaʻia ai le caldera i le 250.000 tausaga talu ai.

I le vaega lona lua, o le Espolón de Oro cone na aliaʻe i le itu i matu o le Torrecillas lua ma sa faaauau pea ona tupu le mauga mu i le itu i sisifo. O le fausaga na paʻu pe tusa ma le 16.500 tausaga talu ai, ina ua uma ona i ai le vaega lona tolu: o le fausiaina o le cone o loʻo i ai nei i totonu o le lua e pei o seevae solofanua na tuʻua e Espolón de Oro O loʻo i ai foi le tala o le vaega lona fa, lea e aofia ai le fausiaina o nisi o lava domes na fausia i le taimi o le atinae o Espolón de Oro: Tecomate ma Colorado. O le mauga mu o lo'o i ai nei na tu'ufa'atasia i le vaitaimi tuai o Pleistocene ma Holocene, ma o lana gaioiga na amata i le tafe mai o le lava dacite lea na fausia ai ona cones tifato.

Rashes

O le pa mulimuli o Pico de Orizaba na amata mai i le 1846 ma ua le toe malosi talu mai lena taimi. I lona tala'aga e 23 fa'amautu le pa ma le 2 le mautinoa. Na faamaumauina e le au Aztec mea na tutupu i le 1363, 1509, 1512 ma le 1519-1528, ma o loʻo iai faʻamaoniga o isi pa i le 1687, 1613, 1589-1569, 1566 ma le 1175.. E foliga mai o le mea muamua na faʻamaonia na tupu o le 7530 TLM. C±40. E ui lava i le avea o se stratovolcano ma o loʻo i ai se faʻamaufaʻailoga autu na faia e ala i le pa, Pico de Orizaba e le o alu i lalo i le talafaasolopito o se tasi o mauga sili ona faʻaleagaina i Mekisiko.

Vaega

maugamu kiona

O le mauga mu na fausia ai le tele o vaitafe, e aofia ai vaitafe Cotaxtla, Jamapa, Blanco, ma Orizaba. O lo'o tu i totonu o se sone mālūlū, mālū i le tau mafanafana ma timuga i le va o le tau māfanafana ma le taumalulu.

Ae mo le laʻau ma fauna, o vaomatua coniferous e sili ona tele, e masani lava pine ma oyamel, ae o le ae mauaina foi alpine scrub ma zacatonales. O le fale o bobcats, skunks, isumu mauga mu, ma vole Mekisiko.

E mafai ona e fa'ata'ita'i gaioiga eseese, o le mea e sili ona mata'ina o le tietie uila ma le a'e. O se mauga mu e toetoe lava tutusa tutusa ma se lua oval pe tusa ma le 480 i le 410 mita le lautele. O le lua o loʻo i ai se vaega o le 154.830 sikuea mita ma le loloto o le 300 mita.. Mai le tumutumu e mafai ona e vaʻavaʻai atu i isi atumauga e pei o Iztaccíhuatl ma Popocatépetl (mupu malosi), Malinche ma Cofre de Perote.

O maugamu o le punavai autu lea o le suavai mo le tele o afioaga. O le tolu o le lima glacier i luga o Pico de Orizaba ua mou atu i le 50 tausaga talu ai, ae na o le Jamapa Glacier, lea e amata i le 5,000 mita i luga aʻe o le sami ma o le glacier sili ona tele i Mekisiko ma Amerika Tutotonu.

Ua fa'amaonia mai e le au su'esu'e mai le Center for Atmospheric Sciences of Mexico, o aafiaga o le vevela o le lalolagi ua aafia ai le itulagi o le mauga mu. Ua mou atu le aisa o mauga maualuluga e tolu o Mekisiko. I Iztaccíhuatl ma Popocatépetl e toetoe lava a leai se mea o totoe, ae o le Pico de Orizaba o loʻo i luga o le ala lava e tasi e faʻaitiitia ai lona mafiafia ma le faʻalauteleina. I lona tala faasolopito atoa e 23 fa'amautu o pa ma lua e le mautu, o le pa mulimuli na amata mai i le 1846. E le o ta'ua o se mauga mu fa'aleagaina.

O le a le talatuu o Pico de Orizaba?

Fai mai le talatuu i le lotoifale, i aso ua leva, i le taimi o le au Olmec, sa ola ai se toa maoae e igoa ia Navalny. O ia o se tamaitai lalelei ma toa tele ma e masani ona o faatasi ma lana uo faamaoni o Ahuilizapan, o lona uiga "Orizaba", o se osprey aulelei.

Sa tatau ona feagai Nahuani ma se tasi o taua tele ma sa faatoilaloina. O lana uo o Ahui Lizapan sa matua faanoanoa lava, na ia alu aʻe i luga o le lagi ma paʻu malosi i le eleele.

Ou te faʻamoemoe o lenei faʻamatalaga e mafai ona e aʻoaʻo atili e uiga i le pito o Orizaba ma ona uiga.


O mataupu o le tusitusiga e tausisi ia tatou mataupu silisili o amio lelei faʻatonu. E lipotia se mea sese kiliki iinei.

Ia avea muamua ma faamatalaga

Tuʻu lau faamatalaga

o le a le lomia lou tuatusi imeli. O nofoaga e manaʻomia e makaina *

*

*

  1. E tali atu mo faʻamatalaga: Miguel Ángel Gatón
  2. Faamoemoega o faʻamatalaga: Pulea le SPAM, faʻamatalaga pulega.
  3. Tulaga faʻatulafonoina: Lau maliega
  4. Fesoʻotaʻiga o faʻamatalaga: O faʻamatalaga o le a le fesoʻotaʻi atu i isi vaega vagana i tulafono faʻatulafonoina.
  5. Teuina o faʻamatalaga: Faʻamaumauga tuʻufaʻatasia e Occentus Networks (EU)
  6. Aia Tatau: I soo se taimi e mafai ai ona e faʻatapulaʻaina, toe maua ma aveʻese au faʻamatalaga.