Životinje koje većinu svog vremena provode tražeći hranu mogle bi biti izloženije utjecajima klimatskih promjena, prema studiji koju su proveli istraživači s Imperial Collegea u Londonu i Zoološkog društva u Londonu (Ujedinjeno Kraljevstvo) i koja je objavljena u časopisu 'Nature Ecology & Evolution'.
A to je da, srednji mesožderi, poput rakove lisice ili bengalske mačke, pronađu nešto što bi im stavili u usta moraju prijeći udaljenosti koje su sve duže i duže krčenjem šuma i klimatskim promjenama.
Da bi došli do tog zaključka, znanstvenici su koristili podatke o mesojedima iz cijelog svijeta, od tigrova do lasica. Tako su to mogli pokazati srednje velike vrste, odnosno one težine između 1 i 10 kilograma, provele su veći dio dana u potrazi za hranom, što im stvara veliki stres i, kao posljedicu, šteti zdravlju.
Prema Samraatu Pawaru sa Odjela za znanosti o životu na Imperial College u Londonu, oni predlažu jednostavan matematički model koji predviđa kako vrijeme hranjenja ovisi o veličini tijela životinje. »To može pomoći u predviđanju potencijalnih rizika za grabežljivce koji se suočavaju s promjenama okoliša.». Takav je model razvio tim koji je koristio podatke prikupljene metodama praćenja poput radio ogrlice i GPS-a. Ukupno su ispitani podaci od 73 kopnene mesojede vrste.
Tako su otkrili da srednje zvijeri dulje traže hranu jer hrane se plijenom koji je u usporedbi s njihovim tijelom malen, a samim time i mnogo brži i teži za hvatanje. Tome se mora dodati i gubitak staništa, što predatorima sve teže otežava lov.
Ako želite znati više informacija, učinite kliknite ovdje čitati studiju na engleskom jeziku.