Što više volite: hamburger s krumpirom ili salata? Povrće ih obično ne voli, ali trebalo bi. Stoka emitira više od 14,5% svjetskih stakleničkih plinova, a to je problem budući da U svijetu se prosječno godišnje potroši 40 kg životinjskih proizvoda po osobi; u Španjolskoj, 100kg.
Da bi planet bio održiv, konzumaciju mesa treba smanjiti pet puta prema Florentu Marcellesiju, zastupniku u Equou.
Potrošnja mesa u takozvanim zemljama Prvog svijeta rapidno raste, što se odražava na ulicama. Sve više i više pretilih ljudi dok je u zemljama poput Japana, gdje imaju vegetarijanskiju prehranu, teško pronaći nekoga s prekomjernom težinom.
Prema a studija koju je vodilo Sveučilište u Oxfordu i provedeno u 2014, emisije CO2 kod vegetarijanaca su 50% niže od onih koje svakodnevno jedu meso, a kod vegana za 60%. Međutim, nije potrebno postati vegetarijanac da biste pomogli planetu; samo jesti sve: voće, povrće i povremeno meso. Ljudsko je biće svejedo i dolazi od majmuna, koji su životinje koje uglavnom jedu biljke, osim one neobične, poput afričke čimpanze, koja se također hrani insektima.
Što se dogodilo? Da jesti prerađeno meso postalo je pristupačnije od jedenja voća i povrća, što je nelogično jer je za proizvodnju mesa potrebno mnogo više sredstava nego voća i povrća. Meso je jeftinije kupiti od povrća, pa je to ono što jedemo.
Ali ako nastavimo ovako, prirodni krajolici koje toliko volimo mogli bi uskoro završiti ukoliko ne smanjimo emisiju ugljičnog dioksida (CO2), a to podrazumijeva smanjenje potrošnje mesa.