Kada govorimo o hidrološkom ciklusu, moramo razlikovati nekoliko događaja koji obilježavaju protok vode. Jedan od tih događaja je otjecanje. Poznat je pod nazivom površinsko otjecanje i koncept je koji opisuje protok vode, kiše, snijega ili drugih tekućina na tlu. Ovaj dio čini ključni dio u ciklusu vode.
U ovom ćemo vam članku reći što je površinsko otjecanje, koliko je važno i odakle se generira.
Što je površinsko otjecanje
Kada govorimo o površinskom otjecanju, govorimo o tome da se ono javlja na površini i da se odvija prije nego što dođe do kanala poput rijeke ili jezera. U ovom otjecanju nalazimo toliko vode iz kiše koliko i bilo koja druga tekućina iz ispuštanja koja zagađuju. Kad je riječ o površinskom otjecanju, ako se dogodi prije nego što dođe do kanala, naziva se netočkovnim izvorom. Ako ovaj netačkasti izvor ima umjetne zagađivače, poznat je kao onečišćen izvor.
Čitavo područje koje je odgovorno za odvodnju ovog otjecanja u podzemne vode i podlogu velike količine vodnih resursa poznato je kao sliv. Znamo da se mnoga umjetna ispuštanja proizvode i od kemijskih gnojiva i od drugih industrijskih ispuštanja u površinske vode. Stoga je potrebno analizirati može li otjecanje koje teče uz tlo skupljati onečišćujuće tvari koje se nalaze u tlu. Ova onečišćenja mogu biti ulje, pesticidi, herbicidi, insekticidi i gnojiva, između ostalog.
Podrijetlo i generacija otjecanja
Kao što smo već spomenuli, podrijetlo otjecanja može nastati oborinama ili otapanjem snijega, danas leda u ledenjacima. Kada se dogodi otapanje snijega ledenjaka, kada dođe sezona topljenja, obično se javlja samo u prilično hladnim područjima. Ovo snježno otjecanje obično doseže vrhunac u proljetno vrijeme kada temperature rastu. Ledenjaci se ljeti potpuno tope i stvaraju maksimalan protok otjecanja te na njih utječe protok rijeka. Sva ta voda na kraju povećava protok rijeka i eroziju zemljišta. Odlučujući faktor za brzinu topljenja snijega ili ledenjaka je temperatura zraka i trajanje padajućeg sunčevog zračenja.
O dolinama u V. govorimo kad su od tada ledenjačke u rijeci se za kratko vrijeme prikupi velika količina protoka. Samo tijekom sezone otopljenja pronašli smo protok u rijeci dovoljno jak da nagrize i transformira zemlju. S druge strane, kada govorimo o dolini u obliku slova U, govorimo o konvencionalnoj dolini. Ova formacija nastala je zbog činjenice da je protok riječnog toka konstantan tijekom cijele godine. U tim slučajevima imamo i puta manjeg protoka vode tijekom ljetne sezone.
Regije visokogorskih planina imaju potoke koji se tijekom sunčanih dana izdižu, a u oblačnim danima smanjuju zbog manje sunčevog zračenja. U područjima gdje nema snijega otjecanje dolazi iz oborina. Treba spomenuti da ne stvaraju sve kiše otjecanje. Oborinsko otjecanje nastaje kada tlo ne može pohraniti veliku količinu vode zbog jakih pljuskova.
Na primjer, u Australiji i južnoj Africi postoje vrlo stara tla gdje postoje proteoidni korijeni. Ti su korijeni toliko gusti i imaju toliko dlačica da su sposobni apsorbirati velike količine kišnice. Tako, Otpadne vode teško mogu postojati jer su sposobne apsorbirati značajne količine kiše. Uz to, mora postojati mali potencijal isparavanja da bi površinsko otjecanje dulje trajalo.
Kopneni tok vode s prekomjernom infiltracijom
Važan aspekt koji treba uzeti u obzir kod površinskog otjecanja je postupak infiltracije. To je postupak u kojem se voda infiltrira u podzemni dio zemlje. Ovdje se voda skladišti u vodonosnicima i služi kao vodni resurs. Gotovo u bilo kojem slivu postoje male podzemne zalihe vode. Ta se infiltracija rjeđe javlja u sušnim i polusušnim regijama gdje su intenziteti oborine su veće, a stopa infiltracije manja zbog hidroizolacije površine.
Također je veća količina površinskog otjecanja i niža stopa infiltracije u popločanim tlima. Sljedeći je aspekt prekomjerno zasićeni kopneni tok. To je stanje koje se javlja tako da postoji veće površinsko otjecanje. U ovom je slučaju tlo zasićeno vodom i sliv je što više spremio. U tim će slučajevima doći do većeg površinskog otjecanja zbog velike količine oborina. Razina vlage u tlu također je faktor koji utječe na to koliko će vremena trebati da se tlo zasiti. Što više tla ima vlage, to će brže postati zasićeno vodom. Kao rezultat, možete spremiti manje vode i na kraju stvoriti više površinskog oticanja.
Utjecaj čovjeka na površinsko otjecanje
Treba napomenuti da ljudi uvelike utječu na količinu postojećeg otjecanja. A to je da kontinuirano stvaramo vodootporne površine poput kolnika i zgrada. Te hidroizolacije znače da se voda ne može infiltrirati u vodonosnik. Umjesto da voda curi u zemlju, voda se tjera izravno u potoke ili odvodnju gdje dolazi do veće erozije i taloženja. Ti su uvjeti ono što uzrokuje poplave u gradu.
Povećano površinsko otjecanje smanjuje obnavljanje podzemne vode i smanjuje podzemni sloj. To su uvjeti koji pogoršavaju sušu posebno za poljoprivredno područje i svi oni ljudi koji ovise o bunarima s vodom. Uz to, ovoj situaciji mora se dodati i prisutnost antropogenih onečišćujućih tvari otopljenih u površinskom oticanju koje utječu na zdravlje ljudi. Ovo opterećenje onečišćujućih tvari može doseći vode u rijekama, jezerima i oceanima i zagađivati vode.
Nadam se da ćete s ovim informacijama saznati više o površinskom otjecanju.