Nagli pad temperatura mogao je imati vodeću ulogu u ishodu Rimskog Carstva. Ovo je prikupljeno istraživanjem koje je proveo znanstvenici iz projekta "Past Global Changes". Njegova su istraživanja prikupljena i objavljena u časopisu Nature Geoscience. I ne samo u drevnoj rimskoj civilizaciji, već i mnogim drugim civilizacijama kroz povijest.
Znatiželjno je jer nas često filmovi i prirodno neznanje zbog toga što nismo živjeli davna prošla vremena navode na pomisao da su reorganizacije drevnih civilizacija posljedica mnogih drugih čimbenika. Obično se ne shvati da, klima ima vrlo izravan utjecaj na sva živa bića. U našem slučaju nismo bili iznimka. Iako se često nastoji zaboraviti odlučujuću ulogu koju prevladavajuće vrijeme igra u svakom trenutku.
Uzroci i posljedice hlađenja
Obuhvaća razdoblje iz kojeg datira između 536. i 660. godine. Učinci ovog zahlađenja mogli su se osjetiti na vrlo širokim područjima, što je uzrokovalo političke preokrete, društvene transformacije, pa čak i pad carstava iz Europe u Aziju, pa čak i dio arapske regije. Ovo dugotrajno ledeno doba stvorili su velika erupcija raznih vulkana. Prvi od njih 536. godine, drugi 540. godine i konačno 547. godine.
Klimatsko hlađenje proizveo vulkani to je zbog velika izbacivanja malih čestica, sulfatni aerosoli. Ulaze u atmosferu blokirajući sunčevu svjetlost. Postupak blokiranja koji sprječava ulazak sunčeve svjetlosti kroz njegovo lomljenje, danas je proučavan kako bi se ponudilo rješenje za globalno zagrijavanje. Sa Sveučilišta Harvard postoji i projekt geoinženjeringa pod nazivom Scopex cilja namjerno hlađenje koristeći ovu tehniku.
Još jedan od posljedica koje je doživjela bila je pošast pandemije Justaniano koja se proširila Sredozemljem između 541. i 543. Došla je do Carigrada i bila odgovorna za oduzimanje života milijuna ljudi čak i stoljećima kasnije. Ono što nas uči, da je uloga klime bila presudna u evoluciji naše civilizacije čak i u relativno novije doba.