Danas inauguracija klimatski summit u Bonnu (COP23) a vodila ga je Fidži. Ovaj COP23 pokušava nastaviti s razvojem Pariškog sporazuma kako bi međunarodnim naporima zaustavio globalno zagrijavanje.
U ovoj inauguraciji Klimatskog summita osjećao se hitnost i potreba za hitnim mjerama za zaustavljanje napretka klimatskih promjena. Želite li znati više detalja o ovom prvom sastanku COP23?
Otvaranje klimatskog summita u Bonnu
COP23 produljit će se do 17. studenog kako bi se odredili detaljniji aspekti Pariškog sporazuma i započeti rješavanje akcijski planovi protiv klimatskih promjena. Naročito se pokušava nositi sa svime što je povezano s ekonomskim doprinosima i ispunjavanjem ciljeva, kao i boriti se protiv sjene napuštanja pakta od strane Sjedinjenih Država, što ostavlja politički vakuum i financijsku rupu.
Klimatske promjene i globalno zagrijavanje imaju sve razornije učinke i više nemamo vremena za prognoziranje i nagađanja, već moramo poduzeti mjere. Na ovom summitu sve se mora postaviti financijske obveze i ublažavanje učinaka globalnog zatopljenja. Za to je potreban "priručnik s uputama" kako bi Pariški sporazum imao alat na kojem treba raditi u borbi protiv klimatskih promjena.
Povećati ciljeve Pariškog sporazuma
Čak i ako se emisije smanje kako je obećano, nije dovoljno zaustaviti globalno zagrijavanje iznad dva Celzijeva stupnja u usporedbi s predindustrijskom razinom.
“Idemo naprijed. Završimo svoj posao. Podignimo svoje ambicije ", zaključio je Espinosa, tajnik UNFCCC-a, koji je to naglasio “Nikad prije nije postojao takav stupanj hitnosti"I opisao je najnovije prirodne katastrofe, poput niza uragana na Karibima, kao" napredak onoga što dolazi ".
Čitavo čovječanstvo nada se, nadam se da će na ovom summitu biti postignuti uistinu stvarni sporazumi, posebno one industrijalizirane zemlje, jer do sada nismo vidjeli ispunjenje bilo koje akcije na koju su se obvezali u prošlim ugovorima, ali umjesto toga jesu Oni vrše pritisak i čak prisiljavaju zemlje koje nas pozivaju da se razvijamo, da se pridržavaju ugovora, znajući da nismo industrijalizirani, kad smo žrtve takozvanih transnacionalnih tvrtki, koje dolaze upravo iz mnogih takozvanih razvijenih i industrijaliziranih zemalja, oni koji iskorištavaju resurse naših zemalja, ostavljajući opustošenu sredinu naših regija, pod saučesništvom vođa koji sebe nazivaju naprednima.