UN upozoravaju da su razine zagađenja širom svijeta već dostigle neodrživ nivo. Stručnjaci kažu da ozbiljno ugrožavaju ljudsko zdravlje. Ovo takođe ima posljedice i može se naći na druge načine, kako u zraku tako i u okeanima, kopnu, hrani i praktično na svim mjestima na planeti. Uz to, model koji je Svjetska zdravstvena organizacija objavila prošle godine, ukazuje na to kako 92% stanovnika svijeta živi u mjestima gdje, stope zagađenja, premašiti maksimalno dozvoljeni nivo.
"Kao čovječanstvo oštećujemo planetu na potpuno neprihvatljiv način". Ovo su riječi Ibrahima Thiawa, zamjenika direktora UN-a za okoliš. Također je precizirao da su siromašni najosjetljiviji na ove posljedice, te da je to ujedno i njihovo glavno bogatstvo. Istodobno, naglasio je da to nije stvar samo vlade, već ovdje implikacije imaju svi, organizacije, privatni sektor i svaka pojedinačna osoba.
Mjere i primjeri koje je predložio Thiaw
Jedan od njih su okeani. Bilo je to jedno od pitanja o kojem se govorilo na konferenciji UN-a prošlog juna. To je kulminiralo predanošću međunarodne zajednice da očuva i održivo upravlja svim morskim vodama. Pored toga, nedavne studije, proučavaju uticaj gutanja plastike planktonom u morima i kako utječe na ostatak tropskog lanca. Prije dvije i po godine prvi put je snimljeno unošenje plastičnih mikročestica, najštetnijeg dijela i najtežeg riješenja.
Thiaw je ljudima smatrao vitalnim ciljem prestati odlagati smeće u okeane i mora. Neka i ona počne ustupati prekomjernu eksploataciju, kako ribolovnu, tako i mineralnu. Postoje očekivanja koja će Ujedinjene nacije izložiti na Trećoj skupštini zaštite okoliša koja će se održati od 4. do 6. decembra u Nairobiju, glavnom gradu Kenije.
Štetni utjecaji zagađenja zraka na trudnoće
Zagađenje okoline direktno utječe na trudnoćuOvako pokazuje studija Instituta za globalno zdravlje u Barseloni (ISGlobal). Zagađenje koje proizvode vozila proporcionalno utječe na to koliko su gradovi pretrpani njima. Izloženost okoline azotnom dioksidu (NO2) tokom trudnoće i nakon ovog u ranim godinama, ima visoku učestalost smanjenja pažnje djece.
Takođe postoji veza između zagađenja i kognitivnih sposobnosti. Što je više zagađenja, niže su kognitivne performanse i obrnuto.
1.300 djece iz Valencije, Sabadella, Asturije i Guipúzcoe učestvovalo je u istraživanju. U svih njih, nivoi NO2 procjenjivani su od prije rođenja do 4-5 godina, kontinuirano i uz praćenje. Korišteni test performansi bio je Kiddie-Conersov test.
Kako zagađenje zraka utječe na stresne hormone
Zagađenje je, osim performansi, povezano i sa stresom. Ovaj put, studija koju su proveli doktori sa Univerziteta Fudan u Šangaju u Kini. Stres, pored psiholoških učinaka, ima i posljedice koje se, poput tjeskobe, mogu pojaviti u tijelu. To je nešto vrlo opasno, a u situacijama kroničnog stresa šteta je obično veća. Prema studiji, otkrili su i da utječe na razinu šećera u krvi i krvni pritisak.
Da bi zaključili da udisanje zagađenog zraka povećava hormone stresa, istraživači proučavali su čestice (PM 2.5). Sitne čestice koje se nalaze u zraku kao posljedica zagađenja i to mjere manje od 2 mm, vrlo su lako disati.
Birali su između učenika iz Šangaja i drugih manje zagađenih gradova, svi zdravi. Smješteni su u sobe, a svi u njih sa filtrima za zrak. Ali s razlikom, neki su filteri radili, a drugi nisu. Nakon 9 dana promijenili su se, tamo gdje su bili dobri filtri, postavili loše, i obrnuto. Tijekom cijelog procesa mjerili su sastav različitih molekula prisutnih i u urinu i u krvi.
Zaključak izvučen iz studije bio je takav kada pronađemo zagađeni zrak pronađemo više hormona stresa, kao što su kortizol, kortizon, epinefrin i norapinefrin. Isto tako, povećati nivo šećera, aminokiselina, masnih kiselina i lipida prisutnih u krvi. Uz to, krvni pritisak se povećavao zagađenjem.
Sve ovo navelo je istraživače da potvrde da sve ovo nakupljanje dugoročno dovodi do bolesti poput bolesti srca i dijabetesa.