Vremenski elementi

vremenski elementi

Kada govorimo o klimi u nekom području, mislimo na skup meteoroloških varijabli koje istovremeno djeluju kako bi stvorile određeno stanje okoline. Mnogo ih je vremenski elementi koji djeluju kako bi ga oblikovali. Lako je zbuniti pojmove poput meteorologije i klimatologije. Međutim, zbog toga smo ovdje. U ovom ćemo vam članku naučiti glavne razlike između ovih koncepata, kao i objasniti sve elemente klime i njihov sastav.

Želite li znati koje su karakteristike koje čine klimu određenog područja? Nastavite čitati i sve ćete saznati.

Meteorologija i klimatologija

planinarenje stjenovitim planinama

Kada govorimo o meteorologiji, mislimo na ono što je obično poznato kao vrijeme. Vrijeme je ono što radi danas ili sutra. Odnosno, pada kiša, sunčano je, jak vjetar, visoke temperature, snijeg itd. Ovaj skup Meteorološke pojave mogu se davati bilo kada. Pa, skup svih ovih pojava tokom vremena bilježi se kao klima.

Zbog toga, klima je zbir meteoroloških varijabli koje se odvijaju tokom vremena i koji čine karakteristike mjesta. Na primjer, vrijeme u nekom kraju je vrijeme. Mediteranska klima odlikuje se visokim temperaturama ljeti i hladnijim i vlažnijim zimama. Padavine koncentrirani su u zimskim mjesecima, dok je ljeti sušnije.

Te su karakteristike ono što čini klimu Iberijskog poluostrva. Drugim riječima, činjenica da jedan ili dva dana imamo kišu ne definira klimu područja, već ukupan zapis ovih padavina tokom godina i godina. Španija ima prosječnu godišnju količinu kiše oko 650 litara po kvadratnom metru. Generalno, u normalnim uvjetima kiša bi trebala padati oko ove količine godišnje. Potpuno je normalno da ti podaci nisu 100% precizni jer mogu postojati i kišovitije i sušnije godine.

Ti se podaci dobijaju kao ukupna srednja vrijednost meteoroloških varijabli, a ostatak podataka koji su predaleko od srednje vrijednosti ne koristi se za utvrđivanje srednje vrijednosti. Odnosno, ako je godina previše kišna sa kišom blizu 1000 mm, neće se koristiti jer nije uobičajena.

Registar podataka

evidencija godišnjih temperatura

Tokom godina bilježe se i meteorološke varijable kao što su frekvencija i intenzitet vjetra. Samo trajni faktori takvi kakvi jesu povećanje koncentracije određenih čestica ili zagađivača u atmosferi može dugoročno izmijeniti klimu mjesta. Na primjer, klimatska promjenaKao što mu samo ime govori, niz je promjena meteoroloških varijabli tijekom godina zbog kojih dolazi do klimatskih promjena.

Varijabla u svijetu koja se najviše mijenja je temperatura. Zbog globalno zagrevanje zbog prekomjernog zadržavanja toplote staklenički plinovi uzrokuje porast temperature. Ovo povećanje izaziva, pak, druge efekte na ostatak meteoroloških varijabli koje modificiraju klimu. Na primjer, porast temperature mijenja vlagu i kišu u određenom području. Nemajući istu kišu, mijenja se i vegetacija i fauna koja je održava. Te male promjene imaju sinergijski učinak u velikoj mjeri koji mijenja klimu područja.

Zapisi su vrlo važni za proučavanje ne samo onoga što nam se danas događa, već nam pomaže i da spoznamo klimu koju smo imali prije miliona godina. Znajući promjene koje su različite svjetske klime pretrpjele kroz istoriju, moći ćemo znati koje su granice koje možemo uspostaviti bez ugrožavanja opstanka ljudske rase.

Čimbenici koji interveniraju u klimi

magla kao vremenski element

Osim elemenata klime imamo i faktore koji je uvjetuju. Među njima nalazimo nadmorske visine i širine, terena, vode i okeanskih struja. Svi ovi faktori interveniraju na ovaj ili onaj način u karakteristikama klime područja. Na primjer, nije ista količina sunčevog zračenja koja pada na površinu zemlje na ekvatoru kao na polovima. Sunčeve zrake udaraju okomito na liniju tropskih krajeva, dok na oba pola stižu nagnute.

Iz tog razloga, energija koja čini da se zemljina površina i okolna atmosfera zagrijavaju nije ravnomjerno raspoređena po cijeloj planeti. Isto se može reći i za nadmorsku visinu. Na svakih 100 metara koliko se popnemo na visini, temperatura pada za 3 stepena a s tim i atmosferski pritisak. To čini uslove okoline pogodnim za drugu vrstu razvoja života. Nema mnogo životinjskih i biljnih vrsta koje žive na više od 3000 metara nadmorske visine s obzirom na postojeće nepovoljne uslove.

Nedostatak hrane, veći režim vjetra, malo vegetacije itd. To su stanja koja nalazimo na nadmorskoj visini i koja nimalo ne pomažu u razvoju biodiverziteta.

Koji su elementi vremena?

Uz sve do sada viđeno, moramo spomenuti koji su vremenski elementi.

Temperatura

Počinjemo s temperaturom. To je možda najvažnija globalna varijabla, jer je ona ta koja uglavnom uvjetuje razvoj života. To je energija akumulirana zrakom i zemljom. Temperatura mora imati raspon vrijednosti neophodnih da bi se svaka vrsta razvila i zauzela teritoriju.

Oblaci, vjetar i kiša mijenjaju temperaturu pored količine sunčevo zračenje koji ispliva na površinu.

Padavine, vlaga i atmosferski pritisak

kiša

Padavine u mjestu su izvor vode u određenom području i održavanje vlažnosti okoline. Zahvaljujući njoj vegetacija može procvjetati i stvoriti otjecanje neophodno za postojanje rijeka, jezera, potoka itd. Dio ove vode ponovo se gubi u procesu evapotranspiracije i stvara različite vrste oblaka.

Vlažnost je količina vodene pare u zraku. Mjera toga određuje se, kao što smo već spomenuli, s režimom kiša na određenom području. Što više regije ima temperaturu i kiše, to je veći kapacitet zraka da zadrži vodenu paru.

Atmosferski pritisak je to sila koju vazduh vrši na nas i Zemljinu površinu. Moglo bi se reći da je to ono što vazduh teži. Kako se uspinjemo na visini, atmosferski pritisak je sve manji.

Naoblaka, vjetar i sunčevo zračenje

oblačnost okoliša

Količina oblaka u troposferi u bilo kojem trenutku je takođe element klime, jer ona utiče na padavine, količinu sunčevog zračenja koja doseže površinu i, prema tome, količinu koja joj omogućava povratak u svemir itd. .

Vjetar je kretanje zraka i određuje neke varijable klime kao što su vlažnost okoline, promjene atmosferskog pritiska i doprinosi isparavanju vode.

Konačno, sunčevo zračenje je ono što daje toplotu površini zemlje i vazduhu. Kada sunčevo zračenje dosegne površinu, to se naziva insolacija. Ovo zračenje zarobljeno je stakleničkim plinovima i oblacima.

Nadam se da ćete s ovim informacijama saznati više o vremenskim elementima.


Budite prvi koji komentarišete

Ostavite komentar

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

*

*

  1. Za podatke odgovoran: Miguel Ángel Gatón
  2. Svrha podataka: Kontrola neželjene pošte, upravljanje komentarima.
  3. Legitimacija: Vaš pristanak
  4. Komunikacija podataka: Podaci se neće dostavljati trećim stranama, osim po zakonskoj obavezi.
  5. Pohrana podataka: Baza podataka koju hostuje Occentus Networks (EU)
  6. Prava: U bilo kojem trenutku možete ograničiti, oporaviti i izbrisati svoje podatke.