Tehnologija je revolucionirala postojeće informacije u svim poljima nauke. Nakon rođenja računara, informativni sistem se nazivao skup računarskih alata sposobnih da pruža informacije o bilo čemu putem računarskih programa. Jedan od ovih informacijskih sistema koji je pomogao u dobivanju podataka iz fizičkog prostora su SIG. Skraćenica znači geografski informacioni sistem i oni pružaju veliku količinu podataka o svemiru.
U ovom članku ćemo vam reći o karakteristikama GIS-a i značaju koji oni danas imaju.
Šta je GIS
To je informacijski sistem koji sadrži veliku količinu podataka i koji funkcionira putem računarskih alata poznatih kao softver. Specifični objekt koji se proučava je fizički prostor i iz tog razloga se naziva geografski informativni sistem ili GIS. To je specifični softver koji omogućava svim korisnicima interaktivno savjetovanje i želi efikasno predstaviti skup geografskih podataka koji se odnose na određeno područje. Dakle, povezivanjem mapa baze podataka možete dobiti sjajne informacije o prostoru.
Ova vrsta karte pomaže u vizualizaciji svih podataka dobijenih uzorkovanjem kako bi se odrazili i povezali svi geografski fenomeni bilo koje vrste. Odnosno, nalazimo GIS koji ima veliku količinu informacija poput putnih karata, poljoprivrednih parcela, gustine naseljenosti, rasprostranjenosti vegetacije, staništa određenih vrsta životinja itd. Sa informacijama dobijenim uzorkovanjem karte se mogu napraviti sa slojevima informacija u kojoj će se odraziti svi podaci.
Odnosno, možemo imati mapu određenog teritorija koji želimo proučiti i dodati slojeve geografskih podataka koji su dobijeni uzorkovanjem. Jednom kada dodamo informacijski sloj na geografsku kartu, dobivamo geografski informacijski sistem. Možemo imati, na primjer, stanište vrste i njezinu obilnost kroz mješavinu između geografske karte i informacijskog sloja.
GIS omogućava brze i intuitivne upite i prezentaciju rezultata u web okruženjima i na mobilnim uređajima. Zahvaljujući tim informacionim sistemima može se riješiti veliki broj složenih problema koji proizlaze iz planiranja i upravljanja zemljištem. Ova lakoća kojom se informacije mogu izložiti pretvorila je u geografske informacione sisteme dragocjena podrška u donošenju odluka za različite projekte.
Uzorkovanje i informacioni sistemi
Poznato je da danas kontinuirano stvaramo i skladištimo informacije. Te se informacije povećavaju i može se reći da se svi ti podaci ne mogu čuvati na uređajima kao što su bili ranije. Ljudska bića doprinose rastu informacija, ali nisu jedina. Između mašina oni također generiraju komunikaciju koja stvara velike količine podataka važnih za upravljanje. Na primjer, postoje brojni digitalni senzori koji se ugrađuju u kontejnere kako bi odredili put kojim je prošao tijekom isporuke paketa. Sve ove informacije šalju se transportnim kompanijama radi optimizacije isporuka i troškova kompanija.
Isto vrijedi i za geografske informacije. Spacijalizacija informacija može nam pomoći da vidimo šta, gdje i zašto se razne stvari događaju u našem okruženju. Zahvaljujući geografiji i geologiji znamo različite karakteristike Zemljine površine. Ako kombiniramo ono što nam znanost daje uzorkovanje i različite podatke koje imamo iz informacijskog sistema, mi stvaramo GIS.
Uzorkovanje se vrši na iterativni i asimptomatski način. To znači da se informacije postupno prikupljaju sve dok se nove informacije ne otkriju. Dat ćemo primjer za bolje razumijevanje uzoraka koji se koriste za dobivanje sloja informacija. Pretpostavljamo da želite proučiti rasprostranjenost vrste jelena. Da bi se dobili ovi podaci, prvo se mora izvršiti uzorkovanje. U ovom uzorkovanju izvršit će se brojanje mjesta viđenja spomenutih vrsta jelena i zabilježiti geografske koordinate mjesta na kojem je viđen.
Skup svih geografskih koordinata preciznije određuje područje rasprostranjenosti ove vrste. Skup svih ovih informacija pohranjen je u informacijskom sloju. Kasnije dodajemo ovaj sloj informacija na geografsku kartu određene regije. Na taj način imamo čitavo geografsko područje kroz koje se distribuira vrsta jelena i možemo znati karakteristike njegovog staništa.
Značaj geografije u GIS-u
Jednom kada analiziramo veliku količinu informacija koje imamo, vidimo da ima previše podataka za izvršenje. Nauka opisuje svijet u kojem živimo i o njemu je sve više informacija. To znači da informacije moramo na neki način klasificirati. U GIS-u nalazimo sve specifične komponente koje nam pomažu da to možemo efikasno konsultovati i analizirati geografske podatke o teritoriji.
Ovi geografski podaci su ono što ima prostornu komponentu. Ovo se takođe može savladati kao informacija o lokaciji i atributu koja daje više informacija o predmetnom predmetu. Drugi primjer je definiranje s čovjekom na ulici kao prostorne koordinate.
Korištenje GIS-a u velikoj je mjeri olakšalo vizualizaciju podataka dobivenih na karti. Danas se GIS koristi za gotovo svaki projekat i za pretraživanje geografskih podataka. Od transportnih kompanija do procene uticaja na životnu sredinu, GIS je postao osnovno sredstvo.
Nadam se da ćete s ovim informacijama saznati više o GIS-u i njegovom značaju.