U troposferi postoji niz plinova koji nam omogućavaju da živimo i razvijamo se kao danas. Ova serija plinova poznata je pod nazivom zrak. Vazduh je vitalna komponenta života na našoj planeti. Nije važan samo za ljudsko biće, već i za bilo koji život bilo kojeg živog bića. Važnost zraka ne može se osporiti, baš kao ni važnost vode. Ne znaju svi sastav zraka koji udišemo i zašto je to toliko važno.
Zbog toga smo danas ovdje. U ovom ćemo članku govoriti o sastav vazduha, funkcije zraka u razvoju života i ono što se danas događa sa zagađenjem zraka.
Sastav zraka koji udišemo
Kada udišemo, ne uključujemo samo kisik potreban za život i izbacujemo CO2 koji nije potreban iz tijela. Zrak koji udišemo sastoji se od niza gasova koji se nalaze u okolini. Očito, nakon formiranja planete, sastav zraka u našoj atmosferi nije bio isti. Transformiše se milijardama godina.
Na početku svog formiranja primitivna atmosfera nije imala sadržaj kiseonika. Ova atmosfera nije mogla primiti ljude ili gotovo bilo koji trenutni oblik života. Samo anaerobne bakterije i metanogeni, jer je atmosfera u to vrijeme bila vrlo visoka u metanu.
Međutim, budući da je kisik prisutan u atmosferi, on je postao jedan od glavnih i najvažnijih plinova. Međutim, vidjet ćemo sastav zraka u dijelovima:
- Nitrogen. Ovaj plin čini gotovo svu debljinu sastava zraka. Nalazi se u 78% atmosferskog zraka. Važno je jer je, iako je za nas inertan plin, bitna komponenta aminokiselina i nukleinskih kiselina. Ti su elementi ključni za živa bića. Ljudsko biće sastoji se od 3% azota. To je element koji udišemo s najvećom koncentracijom u cijeloj troposferi.
- Kiseonik. Dio je oko 20% zraka koji udišemo. Iako je dušik važan, kisik je najvažniji element za živa bića. Neophodno je biti sposoban za disanje. Ovaj element možemo pronaći i u svom tijelu, posebno u respiratornom sistemu.
- Ugljen-dioksid. Iako se stalno govori da se koncentracije ugljičnog dioksida povećavaju zbog povećanja efekta staklene bašte i klimatskih promjena, on zauzima samo 0,03% zraka. Neka vas ove informacije ne zbune. Ova koncentracija je više nego dovoljna da globalno proizvede ovaj porast temperature. To je element koji izbacujemo kao otpadni otpad tijekom procesa disanja.
- Voda. To je još jedan vitalni element za ljudski život i za gotovo svako živo biće. U atmosferi se nalazi i u procentima od 0,97%. U ovom slučaju nalazimo je u obliku vodene pare. Njegova koncentracija se ne može dati vrlo sigurno, jer ona uvelike ovisi o tome gdje mjerimo. Koncentracije vodene pare u atmosferi veće su na nivou mora nego kad smo dalje.
Plemeniti plinovi kao sastav zraka
Plemeniti plinovi su oni inertni plinovi koji ne reagiraju ni sa čim i potpuno su stabilni. Nisu svi jednako prisutni u sastavu zraka, ali općenito čine 1% svega. Imamo ove plinove:
- Argon. To je plemeniti plin s najvećim prisustvom.
- Neon. To je prilično bogat plin u svemiru i djeluje u stvaranju zraka.
- sunce. U atmosferi je malo prisutan, jer je zbog njegove lakoće ispario.
- Metan. To je jedan od najvažnijih stakleničkih plinova.
- Kripton. To je plemeniti plin sa malo prisustva.
Zagađenje vazduha
Kao što smo već spomenuli, sastav vazduha nije bio isti kroz istoriju naše planete. Štaviše, ne govorimo o tome da je to bilo isto u prošlih vijekovima do danas. Sadržaj stakleničkih plinova enormno se povećao zbog ljudskih aktivnosti. Ovi se plinovi tretiraju kao zagađivači jer negativno utječu na razvoj života i okoliša.
Kako je zrak vitalna komponenta za opstanak svih živih bića, zagađenje koje uzrokujemo šteti našem zdravlju i generalno pogoršava svijet u kojem živimo. Zagađenje zraka može se dogoditi na nekoliko načina. Međutim, najčešći i najzastupljeniji je onaj izazvan ljudskim aktivnostima u kojima, uglavnom, možemo reći da su to industrija i transport. Zbog napretka u znanosti i tehnologiji, svakodnevno u atmosferu šaljemo više stakleničkih plinova koji su štetni i štetni ako ih udišemo i izložimo im se.
Priroda ima svoju ekološku ravnotežu i, ako su koncentracije ovih plinova prirodne, same po sebi mogu uravnotežiti svoju koncentraciju i održavati je stabilnom cijelo vrijeme. Međutim, s ljudskom aktivnošću i prekomjernim ispuštanjem u atmosferu, posljednjih decenija to je uzrokovano priroda nije sposobna sama popraviti greške koje ljudi čine.
Kao rezultat zagađenja vazduha od prisustva ovih štetnih plinova, oštećuje se zrak koji udišemo i narušava se zdravlje svih živih bića. Važno je to znati zagađenje može prvobitno promijeniti sastav zraka, pa se pojavljuje više otrovnih plinova nego što mi udišemo. Sve se to pretvara u probleme za zdravlje i živa bića.
Nadam se da ćete s ovim informacijama saznati više o sastavu zraka i njegovom značaju.