Globalno zagrijavanje povećava se zadržavanjem toplote koju stvaraju staklenički plinovi kada sunčevo zračenje utječe na površinu zemlje. Ovo sunčevo zračenje povećava temperature širom svijeta i povećava se za vedrih dana.
Studija koju su proveli naučnici sa Instituta za pomorske nauke CSIC istražila je posljedice otapanja u stvaranju oblaka. Kakve veze oni imaju jedni s drugima?
Odmrzavanje Antarktičkog oceana
Prema naučnicima koji su izveli studiju, kada se led topi zbog visokih temperatura, on emituje atmosferski azot. Ovaj atmosferski dušik pogoduje stvaranju oblaka. Studija je otkrila čestice koje dolaze iz mikroskopskog života koji naseljava morski led i vode koje ga okružuju.
Kao što znamo, topljenje polarnih ledenih kapa širom svijeta ubrzavaju globalno zagrijavanje i klimatske promjene. Ovo otapanje može pogodovati emisiji supstanci koje pomažu u stvaranju oblaka. Ova varijabla nije uzeta u obzir ni u jednom istraživanju polarne klime.
Da bismo razumjeli ovu studiju, potrebno je analizirati i globalno i zajednički sagledati sve interakcije između okeana, leda, atmosfere i života. Ova klimatska mašinerija prilično je potpuna i ovise o prilično odlučnim i nestabilnim ravnotežama.
Ovi podaci mogu biti ohrabrujući, jer bi se s boljim formiranjem oblaka količina sunčevog zračenja koja pada na površinu zemlje mogla smanjiti, čime bi se ublažile globalne temperature. Dalje, povećane kiše mogle bi okončati sušu u mnogim dijelovima svijeta i favoriziraju rast vegetacije, što zauzvrat također uvjetuje stvaranje novih oblaka i stvara bolju klimu i odgovarajuću vlažnost.