El Niño je meteorološki fenomen koji oscilira u ciklusima od 5 do 7 godina. Uprkos stabilnosti koju ima ova 2017. godina, Svjetska meteorološka organizacija (WMO) ne isključuje 100% da se ovaj meteorološki fenomen još može razviti.
Ova pojava duva pasat u smjeru Perua i Ekvadora, što uzrokuje jake tropske oluje na ovim mjestima koje dovode do ozbiljnih poplava. S druge strane, u Indiji uzrokuje intenzivne suše koje stvaraju probleme sa hranom i poljoprivredom. Hoće li se fenomen El Niño ponoviti 2017. godine?
Vrlo vjerojatno će se dogoditi
SMO utvrđuje vjerovatnoće pojave određenih meteoroloških pojava na osnovu nekih varijabli poput promjena tlaka, smjera vjetra, mogućih oluja itd. Zbog toga je, na osnovu nekih dokaza, objavio izjavu u kojoj se kaže da od viših mogu postojati različiti meteorološki scenariji od neutralnih uslova do epizode El Niño, ali umjerenog intenziteta.
Kako to mislite? Pa, oluje i ciklone koje El Niño može stvoriti bit će mnogo manje nego obično. Puhati će puhati s manje snage, što neće stvoriti prevelike fronte koje uzrokuju preintenzivne oluje. Meteorolozi imaju modele koji predviđaju fluktuacije klime i meteorologije, a zahvaljujući njima mogu osigurati da u drugoj polovini 2017. godine fenomen El Niño može se desiti s vjerovatnoćom između 50 i 60%.
S druge strane, vjerovatnoća da će klima u drugoj polovini godine biti neutralna je 40%.
Fenomen El Niño
Kako ovaj fenomen, iako poznat, može biti teško razumljiv, komentirat ću kratki osvrt. Ovaj fenomen stvara struje tople vode u ekvatorijalnom Tihom okeanu. To uzrokuje porast temperature mora na obali. Kao što dobro znamo, vrući vazduh ima tendenciju porasta u atmosferu i tamo se, kada se sudari sa hladnim vazdušnim masama, kondenzuje i počinje stvarati vertikalno razvijajuće se kumulonimbusne oblake. Ovi oblaci su obično uzrok jakih oluja i, u ovom slučaju, ekstremni vremenski događaji.
Posljednja epizoda El Niño dogodila se u četvrtom tromjesečju 2015. i početkom 2016. (stoga su visoke temperature patile te zime) i imala je razorne posljedice u više područja svijeta. Moramo uzeti u obzir da El Niño ima posljedice na gotovo cijelu planetu, jer okeanske struje nose toplinu na sva mjesta.
Šteta koju je prouzrokovao El Niño
Iako je fenomen El Niño prirodan, uslijed klimatskih promjena i destabilizacije globalnih temperatura pojačava se i povećava njegovu učestalost. El Niño je 2015. godine pogodio 4,2 miliona ljudi u Srednjoj Americi, 4,7 miliona u zapadnom Pacifiku i 30 miliona u južnoj Africi, koji su bili pogođeni glađu i nestašicom hrane uslijed dugotrajne suše. Uz to, izazvao je obilne lokalizirane kiše od ostrva Galapagos do obala Ekvadora i Perua, koje su Oni su prouzročili 101 smrt, 19 nestalo, 353 ranjeno, 140.000 žrtava i oko 940.000 pogođenih.
Trenutno su se uslovi zagrijavanja okeanskih masa na istočnom kraju Tihog oceana koji su ozbiljno utjecali na Peru i susjedne zemlje smanjili. Zbog toga su uslovi El Niño neutralni.
La Niña fenomen
S druge strane, meteorološki stručnjaci WMO-a rekli su da je događaj iz La Ninije vrlo malo vjerojatan. Za razliku od El Niña, koji uzrokuje porast temperatura pacifičkih masa, La Niña ih uzrokuje smanjenje. Zato neke regije koje pate od suše kada se dogodi El Niño imaju tendenciju da pate od obilnih kiša zbog kojih se izdižu do normalnog prosjeka ili obrnuto.
La Niña je takođe povezana sa povećanom uraganskom aktivnošću u Atlantskom okeanu.