Ljudi uzrokuju izumiranje 72 vrste dnevno

Lavovi su jedna od mačaka kojima najviše prijeti izumiranje. Preostalo je samo 7500, 22% manje nego 2000. godine.

Lavovi su jedna od mačaka kojima najviše prijeti izumiranje. Preostalo je samo 7500, 22% manje nego 2000. godine.

Živimo na vrlo lijepoj planeti, na kojoj koegzistiraju milioni biljaka i životinja. Sa prosječnom temperaturom od 14ºC, život može postojati na Zemlji i poprimiti milijarde oblika i boja. Međutim, ljudska bića nisu znala kako da se pobrinu za to.

Dokaz tome nisu samo trenutne klimatske promjene, koje sve više ubrzavamo dok preuzimamo džungle i šume da bismo ih pretvarali u gradove, već i masovno izumiranje živih bića. Prema izjavi koju je objavila Meksička akademija nauka i objavljena na meksičkom portalu Inform, uzrokujemo izumiranje 72 vrste dnevno.

Ljudi su bića koja zbog naše logičke inteligencije mogu praktično raditi sve što želimo. Ali mnogo puta zaboravimo da nismo sami, da smo samo još jedan dio ogromne zagonetke koja je život na Zemlji. Zapravo postoje oni koji misle da više ne živimo u holocenu, onom toplom periodu koji je započeo posljednjim ledenim dobom i koji nam je omogućio kolonizaciju svih dijelova svijeta, već u antropocenu.

Šta je antropocen? Nova geološka era u kojoj su ljudi već promijenili prirodni ciklus Zemlje. Ovo je novi pojam, imenovana od strane grupe stručnjaka koji je kroz razne studije otkrio da će otisak modernog ljudskog bića zauvijek ostati na planeti.

Polarni medvjed je jedna od životinja koja prolazi kroz najgore globalno zagrijavanje. Preostalo je samo 24 hiljade.

Polarni medvjed je jedna od životinja koja prolazi kroz najgore globalno zagrijavanje. Preostalo je samo 24 hiljade.

U ovom novom dobu, životinje su najugroženije. Klima se mijenja. Ali i njegovo stanište. Tome se takođe mora dodati opasnost od intenzivnog i neodrživog lova i ribolova, kao i unošenja i invazije egzotičnih vrsta koje promovira globalizacija.

Tako da, svakodnevno smo direktno ili indirektno odgovorni za nestanak 72 vrste životinja, a godišnje oko 30.000.

Možete pročitati studiju ovdje.


Ostavite komentar

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

*

*

  1. Za podatke odgovoran: Miguel Ángel Gatón
  2. Svrha podataka: Kontrola neželjene pošte, upravljanje komentarima.
  3. Legitimacija: Vaš pristanak
  4. Komunikacija podataka: Podaci se neće dostavljati trećim stranama, osim po zakonskoj obavezi.
  5. Pohrana podataka: Baza podataka koju hostuje Occentus Networks (EU)
  6. Prava: U bilo kojem trenutku možete ograničiti, oporaviti i izbrisati svoje podatke.