Sigurno kada čujete za rupu u ozonskom omotaču da se računaju plinovi odgovorni za to. Glavna hemijska supstanca koja je uzrokovala smanjenje koncentracije atmosferskog ozona su klorofluorougljenici. To su gasovite hemikalije koje su se koristile od njihovog nastanka 1928. godine. Poznate su i pod skraćenicom CFC. Oni su detaljno istraženi i pokazali su da njihova svojstva ugrožavaju ne samo javno zdravlje već i ozonski omotač. Stoga je njegova upotreba zabranjena.
U ovom članku ćemo vam reći što su klorofluoroogljikovodici, koje su njihove karakteristike i zašto uništavaju ozonski omotač.
Šta su klorofluorougljenici
To su hemikalije koje se sastoje od atoma ugljenika, fluora i hlora. Otuda i njegovo ime. Ovi atomi pripadaju grupi halokarboni koji su grupa gasova nisu toksični ili zapaljivi. Prvi put su nastali 1928. godine kao alternativa raznim hemijskim supstancama koje su se koristile u hladnjacima. Kasnije su se koristili kao potisna goriva u insekticidima, bojama, regeneratorima za kosu i drugim proizvodima za zdravstvenu njegu.
Između 50-ih i 60-ih godina koristili su se u klima uređajima za domove, automobile i kancelarije. Sve ove primjene učinile su da se klorofluoroogljikovodici šire globalno. Tada se upotreba ovih hemikalija povećala za oko milion metričkih tona, a proizvodile su se godišnje samo iz Sjedinjenih Država. Kasnije je još više povećao njegovu upotrebu. Dosegla je do te mjere da je korištena kao aerosol, rashladno sredstvo, puhalo za pjene, ambalažni materijal i u rastvaračima.
Najčešći proizvodi od klorofluorougljenika
Ove hemikalije nemaju prirodni izvor iz kojeg dolaze. Oni su hemikalije koje su ljudi stvorili za mnoge svrhe. Koristili su se kao rashladna sredstva, potisna goriva i industrijska otapala za proizvodnju pjena. Također je služio kao sredstvo za čišćenje u proizvodnji elektroničkih proizvoda. Takva je bila njegova upotreba, utjecaj na ozonski sloj se za kratko vrijeme izuzetno povećao. Poznato je da ovi plinovi uništavaju stratosferski ozon do te mjere da štetno sunčevo ultraljubičasto zračenje može doći do površine.
Među najpopularnijim proizvodima od klorofluoroogljika imamo sljedeće:
- Rashladno sredstvo je u klima uređajima.
- Hladnjaci.
- Potisna goriva u aerosolima.
- Inhalatori za kontrolu astme. Kasnije je ovo zabranjeno kako bi se smanjio utjecaj na stratosferu.
- Haloalkani u avionima.
- Otapala žele mast prije.
Negativni efekti hlorofluoroogljikovodika u atmosferi
Kao što je već spomenuto, poznato je da ove hemikalije oštećuju ozonski omotač. To znači da velik dio sunčevog ultraljubičastog zračenja može proći kroz stratosferu i doći do zemljine površine. Utvrđeno je da ima brojne negativne učinke na naše zdravlje. A to je da se, s obzirom na to da se radi o raznim spojevima koji su kemijski inertni, smatralo da će biti neškodljivi u atmosferi. Međutim, s vremenom je ustanovljeno da reagovao sa ultraljubičastim zračenjem u atmosferi, konkretno u stratosferi.
U ovom sloju atmosfere postoji velika koncentracija ozona koji nam pomaže da smanjimo ultraljubičasto zračenje koje do nas dolazi od sunca. Ova velika koncentracija ozona poznata je kao ozonski omotač. Kada hlorofluoroogljikovodici stupe u interakciju s zračenjem, podvrgavaju se fotolitičkoj razgradnji koja nas pretvara u izvore neorganskog klora. Kada se klor oslobađa u obliku atoma, oni mogu katalizirati pretvorbu molekula ozona u kisik. To znači da ubrzava prirodnu kemijsku reakciju pretvaranja ozona u kisik.
Sjećamo se da se molekula ozona sastoji od 3 atoma kiseonika. Atmosferski kiseonik sastoji se od dva atoma kiseonika. Na taj način, klor djeluje kao katalizator za povećanje brzine i količine hemijskih reakcija koje ozon pretvaraju u kiseonik. Tako za svaki atom klora koji se oslobodi uništi se do 100.000 molekula ozona. Svi ovi razlozi su razlog zašto su klorofluoroogljikovodici povezani sa uništavanjem ozonskog omotača.
Ne radi se o tome da ove hemikalije direktno uništavaju ozon koji se nalazi u stratosferi, već su za to potrebne različite hemijske reakcije. Međutim, brzina emisije hlorofluoroogljikovodika u atmosferu uzrokovala je nestanak velike količine stratosferskog ozona. Nestanak ozonskog omotača ima vrlo štetne posljedice i dodatno povećava hemijsko zagađenje. A za to je zaslužan ozon apsorbuju veći deo sunčevog ultraljubičastog zračenja između talasnih dužina od 280 do 320 nm te da je štetan i za životinjske i biljne organizme i za čovjeka, naravno.
Ozonska rupa
Upotreba ovih hemikalija u velikom proporciji rezultirala je stvaranjem rupa u ozonskom omotaču. Nije da postoji sama rupa u kojoj nema koncentracije ozona. To su jednostavno područja u kojima je koncentracija ozona znatno ispod normalne. Ova koncentracija je dovoljno niska da ne dozvoli da ultraljubičasto zračenje ostane u tom području i prodre na površinu zemlje.
Iako su klorofluoroogljikovodici zabranjeni, jer imaju veliku kemijsku inertnost i nisu topljivi, i danas se još uvijek nalazi velik dio hemikalija emitiranih u prethodnim godinama. To je zato što u atmosferi imaju dug životni vijek. Od 1987 Montrealski protokol prepoznao je ove hemijske spojeve kao štetne i drugim međunarodnim sporazumima koji su uzrokovali ili zabranili ove hemikalije, jer one takođe deluju kao gasovi staklene bašte.
Kao što vidite, hlorofluoroogljikovodici imaju velike negativne učinke u atmosferi, kao i na životinje, biljke i ljude. Nadam se da ćete s ovim informacijama saznati više o klorofluoroogljikovodicima.