Kao što smo vidjeli u brojnim prilikama, klimatske promjene imaju globalne posljedice u gotovo svim aspektima za koje znamo. Mi razgovaramo o tome promjena klime koja regulira sve karakteristike koje čine ekosustave onim što jesu, koji čine živa bića da žive onako kako žive i kako su se prilagođavala i evoluirala kroz istoriju.
Ovaj put dolazim da razgovaram s vama o učinku klimatskih promjena na gmazove i njihovu bakterijsku floru. Kakve veze promjena klime ima s bakterijskom florom gmazova?
Prirodne veze i klimatske promjene
Nešto što ljudi ne mogu zamisliti je kako je u prirodi sve povezano i povezano. Kako je priroda beskrajne povezane mreže koje imaju ravnotežu, u većini puta krhka, i da se ta ravnoteža može umanjiti zbog vanjskih agensa poput klimatskih promjena. Na primjer, kako jednostavno povećanje temperatura okeana može uzrokovati smrt mnogih vrsta riba koje žive zahvaljujući koraljima.
Kao što smo u više navrata govorili ovdje u Meteorología en Red, koralji su vrlo osjetljivi na promjene temperature vode uzrokovane globalnim zagrijavanjem. Zahvaljujući koraljima, niz vrsta živi jer imaju utočište, a neke vrste algi također mogu preživjeti interakcijom u istom ekosistemu. Pa, ako koralji pate od povećanja temperature, pogođena će i sva živa bića koja zavise od koralja da prežive, iako su direktno pogođena povećanjem temperature vode.
U ovom slučaju, ovdje sam da bih razgovarao o gmazovima i njihovoj bakterijskoj flori. Da biste bolje razumjeli kako promjena klime može utjecati na bakterijsku floru gmazova, morate se sjetiti da je sve povezano u prirodi i da sve ima veze s tim.
Gmizavci su pod utjecajem klimatskih promjena
Kako klimatske promjene mogu utjecati na bakterijsku floru gmazova? Pa, na sasvim uvjetovan način: smanjenjem broja bakterija koje žive u vašim crijevima. To može dovesti do smanjenja šansi za preživljavanje.
Studija objavljena u časopisu Nature otkriva da globalno zagrijavanje koje dovodi do porasta od 2 do 3 stupnja može značiti smanjenje za 34% raznolikosti mikroorganizama u crijevima tresetišta (Vivipara zootoca), sa kojim je izrađena studija. Ono što najviše zabrinjava je da su trenutni modeli klimatskih promjena predviđali porast globalnih prosječnih temperatura za 2 do 3 stepena.
Kako bi provjerili i proučili utjecaj temperatura na guštere, znanstvenici su ih smjestili na zatvoreno mjesto s kontroliranom temperaturom. Analizirali su uzorke svojih crijevnih bakterija kako bi vidjeli kakvu vrstu bakterija imaju u crijevima. Proučavajući guštere koji su bili u različitim temperaturnim uvjetima, otkrili su to raznolikost crijevnih bakterija bila je mnogo manja kod onih guštera koji su živjeli u toplijim uvjetima. Nadalje, mogli su zaključiti da je ova okolnost ozbiljno utjecala na njihove šanse za preživljavanje.
Iako je utvrđeno da relativno povećanje temperatura utječe na bakterijsku floru, a time i na njihove šanse za preživljavanje, još uvijek su potrebni dodatni dokazi kako bi ona postala opipljivija. Takođe je to vrlo vjerovatno smatrao isti efekti su uočeni i kod drugih hladnokrvnih životinja poput gmizavaca i vodozemaca koji ovise o vanjskim izvorima tjelesne topline.
Mora se imati na umu da je prisustvo bakterija u probavi od vitalnog značaja za njeno dobro provođenje. Stoga se moraju provesti nove studije koje razmatraju ovaj učinak klimatskih promjena na druga živa bića.