Karpatske planine

U drugim člancima o kojima smo govorili Apalačke planine, las stjenovite planine i of himalaje. Ovdje ćemo se fokusirati Karpatske planine. To je najveći planinski lanac u Evropi. Ima površinu od 162.000 kvadratnih kilometara i pun je kvalitetne vegetacije i faune. U ovom članku ćemo vam reći sve što trebate znati o ovom veličanstvenom planinskom lancu.

Želite li saznati više o Karpatskim planinama? Nastavite čitati.

Glavne karakteristike

Ovaj planinski lanac započinje s brda u Austriji i proteže se za Slovačku, sjevernu Mađarsku, jugozapad Ukrajine, jugoistok Češke i zapadnu Srbiju. Kako je podijeljeno između toliko zemalja, upravljanje tim prirodnim prostorom, florom i faunom i različitim namjenama, mora se podijeliti između ovih zemalja.

Karpati imaju mješoviti karakter. Smatra se produžetkom Alpa. Oni se u karakterističnim lagunama slažu s ovim planinama i na njih ukazuje način geneze i struktura. Takođe ima sličnu sličnost zbog podneblja koji postoji. Tip vremena odgovoran je za postojanje određene flore i faune i razvoj tla sa posebnim karakteristikama.

U krajnjem slučaju, Karpati su povezani sa planinskim lancima zvanim Balkan. Duž planina možemo vidjeti krajolik s brojnim borovima u višim krajevima i brojnim nazubljenim vrhovima i grebenima. To znači da je doba ovih planina prilično nedavno, inače bi vrhovi bili potpuno istrošeni.

U Karpatima postoje neke ledničke doline predstavljene brazdama i ledničkim formacijama kao što su morene i drugi duboki bazeni. Ledenička erozija odgovorna je za izmjenu terena kao i za kontinuirano djelovanje vanjski geološki agensi.

Pola terena Karpata nalazi se na visini manjoj od 1.000 metara, tako da se ne može smatrati planinom velike nadmorske visine. U stvari, najviši vrhovi su na visini koja ne prelazi 2.700 metara. To je jedan od razloga zašto je njegova gustoća flore i faune tako velika.

Biološka raznolikost i klima

Proporcionalno cijelom terenu, velik dio je pokriven vegetacijom i faunom. Njegova topografija sastavljena je od krečnjaka i vulkanskih područja koja su teška, dislocirana i diskontinuirana.

Biodiverzitet je podložan smanjenju kiša koje se doživljavaju tokom godina i fluktuacijama temperature. Duž istorije, bilo je raznih glacijacija koje su stvorile jedinstvenu vegetaciju. Mnogo je ekonomskih aktivnosti povezanih s postojanjem jedinstvene vegetacije i faune. Stoga su na ovim ekosustavima izvedene brojne studije utjecaja na okoliš zbog ekonomskih aktivnosti.

Velika većina biodiverziteta nalazi se u donjim dijelovima, jer su tamo vlažnost i gustina vegetacije veći. Kako se penjemo u visinu, količina dostupnog kisika je manja, a takav je i atmosferski pritisak. To znači da se drveće ne može širiti ili stvarati šume.

Što se tiče klime, zapadni dio ima nešto veći utjecaj od Atlantika, uz prilično velike godišnje kiše, istočni dio ima više kontinentalnog utjecaja. Istočni dio ima manje kiše i vlage jer je u zatvorenom. Rasponi temperature su takođe ekstremniji, a nagle promjene temperature su izraženije između godišnjih doba.

Jedna od razlika uočenih na ovim planinama u odnosu na kiše je ta planine Tatre imaju najviše kiša godišnje (između 1700 mm) i najmanje u dijelu Rumunije (sa vrijednostima od 1200 mm). Iz tog razloga se može vidjeti kako se padavine smanjuju uz gradijent koji ide od sjeverozapada prema jugoistoku. Dio koji prima najmanje kiše je planina Bucegi.

Ljudske aktivnosti u Karpatskim planinama

Gore viđeni klimatski uslovi čine vegetaciju jedinstvenom u odnosu na druge planinske sisteme. U Karpatima nema stalnih snježnih pojaseva ili ledenjaka zbog niskih visina njegovih vrhova i najviših planina. Za razliku od Alpa gdje postoje ovi ledenjaci.

Ljudske aktivnosti imale su različite utjecaje na klimu jer su emisije stakleničkih plinova uzrokovale zagrijavanje na ovim područjima. Sva su alpska okruženja trenutno fragmentirana, pa je ranjivost mnogo veća. Svaki utjecaj na okoliš štetniji je nego da nije usitnjen.

Ljudsko biće svojim ekonomskim aktivnostima uzrokuje neku vrstu klimatskih promjena malog obima koje već proučava i dokumentira. Ipak nema mnogo podataka o promjenama u distribuciji biljaka i faune na različitim visinama, već su primijećeni.

Pronašli smo više od 82 biljna udruženja s više od 17 subasocijacija koje su oštećene ljudskim postupcima.

održivi turizam

Rastuća potražnja za ljudskim aktivnostima u ovim sredinama stvara potrebu za provođenjem održivog turizma. Na taj način smanjit ćemo utjecaje koji nastaju na Karpatima. Održivi turizam smatra se načinom razvijanja različitih turističkih aktivnosti uz poštivanje okoliša i dugoročno očuvanje prirodnih, kulturnih i društvenih resursa.

Ovo je način da se svi ovi resursi iskoriste na uravnotežen i pravedan način. Niti možemo sebi priuštiti da imamo planine takvih dimenzija i sa posebnim bogatstvom i da ne možemo u njima uživati ​​na odgovoran način.

Kao i u svim prirodnim aspektima ovoga svijeta, i mi moramo naučiti uvoditi vrijednosti očuvanja u društvo kako bismo mogli i dalje uživati ​​u prirodnom okruženju dragocjenom poput Karpatskih planina.

Nadam se da ćete s ovim informacijama saznati više o ovom prirodnom okruženju.