El jadransko more jedno je od mora koje čine Atlantski okean. Nalazi se u regiji koja se pridružuje južnoj Evropi, zapadnoj Aziji i sjevernoj Africi. Smatra se morem od ogromnog istorijskog značaja za čitavu zapadnu civilizaciju, jer je bilo područje na kojem su se razvile brojne kulture. Smatra se drugim po veličini kopnenim morem na planeti, iza Kariba.
U ovom članku ćemo vam reći o svim karakteristikama, obuci i značaju Sredozemnog mora.
Glavne karakteristike
Ovo more sadrži veliku količinu vode i predstavlja 1% sve okeanske vode na svijetu. Količina vode mu je od 3.735.000 kubičnih kilometara, a prosječna dubina je 1430 metara. Njegova dužina je 3860 kilometara, a ukupna površina je 2.5 miliona kvadratnih kilometara. Sva ova količina vode omogućava kupanje 3 poluostrva južne Evrope. Ovi poluotoci su Iberijski, Italik i Balkan. Takođe se kupa azijski poluotok poznat pod imenom Anadolija.
Ime Sredozemnog mora potječe od starih Rimljana. Tada Znao sam ga kao "Mare nostrum" ili "naše more". Ime Mediterana potječe od latinskog mediterraneum šta znači sredina zemlje. Ovo ime je zbog porijekla društava koja su ga nazvala jer su poznavala samo zemlju oko ovog mora. Zbog toga su Sredozemno more smatrali središtem svijeta. Grci su od davnina davali ime ovom moru do danas.
Extremar je povezan s Atlantskim okeanom preko Gibraltarskog tjesnaca. Smješteno je između južne Evrope, sjeverne Afrike i zapadne obale Bliskog istoka. Atlantski okean nije samo komunikacija, već i povezuje se s Crnim morem Bosforskim i Dardanelskim tjesnacima. Još jedna od njegovih veza je Crveno more. Povezuje se Sueskim kanalom.
Podjele Sredozemnog mora
Duga je lista malih mora na koja je podijeljeno Sredozemno more. Svaka od njih odgovara određenim geografskim lokacijama ili nekim područjima u kojima se karakteristike, bilo zbog flore, faune ili geologije, mijenjaju. Navest ćemo popis pododjela koje ima Sredozemno more:
- Alboransko more, između Španije i Maroka.
- Mar menor, jugoistok Španije.
- La Mar Chica u sjevernom Maroku.
- Jadransko more, između talijanskog poluostrva i obala Slovenije, Hrvatske, Bosne i Crne Gore.
- Jonsko more, između talijanskog poluostrva, Grčke i Albanije.
- Libijsko more u Tunisu.
- Kilikijsko more između Turske i Kipra.
- Levantinsko more, uz obale Egipta, Libana, Kipra, Izraela, Sirije i Turske.
- Ligursko more, između Korzike i Ligurije.
- Tirensko more, između istočne obale Sardinije, talijanskog poluostrva i sjeverne sicilijanske obale.
- Balearsko more između istočne obale Pirinejskog poluostrva i ostrva Sardinija.
- Egejsko more, između Grčke i Turske.
Formiranje i porijeklo
Nakon odvajanja super kontinenta poznatog kao Pangea, otvoren je prostor između Evrope, Afrike i Bliskog Istoka. U to je vrijeme Sredozemno more bilo povezano s Atlantskim okeanom sve do prije otprilike 6 miliona godina kada se dogodila mesinska kriza slanosti. U to doba more je bilo uglavnom suho jer je bilo odvojeno od velikog oceana. To je prouzrokovalo proizvodnju ostatka vode, a da pritom nije bilo pritoka koje će donijeti novu vodenu površinu u more.
Moguće je da bi nastavila gubiti vodu, ali kontinuirana erozija terena stvorila je kanal dug oko 250 kilometara i voda iz okeana počela je teći kao da je poplava. Naučnici vjeruju da je otvor koji je stvoren formiranjem vodopada širokog gotovo 2 kilometra mogao ispuniti cijelo Sredozemno more u roku od otprilike dvije godine. Ovaj vodopad i poplave čitavog ovog područja izmijenili su geografiju zemljišta. Tako se odvijalo stvaranje Sredozemnog mora kakvo danas poznajemo.
Što se tiče klime, vidimo da ona uglavnom imaju topla, suha i mirna ljeta. Obično to nije more s previše turbulencija za plovidbu i obično imaju ljeta sa sušnim godišnjim dobima. Čitav region prima svježe vjetrove koji dolaze iz prostora između planina područja Evrope. Ovi vjetrovi su u kontrastu s toplim vjetrovima koji dolaze iz ravnica i afrički su i povećavaju brzinu isparavanja vode tokom toplijih mjeseci.
Sve ovo proizvodi vode s većom količinom slanosti i vlažnijom atmosferom. Zime možemo smatrati vjetrovitijima, ali s umjerenim karakteristikama. Općenito nalazimo da su topli i suhi vjetrovi i jeseni i proljeća obično promjenjivi i povezani s kišom.
Flora i fauna Sredozemnog mora
Što se tiče živih bića koja naseljavaju ovu planetu, imamo ozbiljnih ekoloških problema. A da li se Sredozemno more smatra jednim od najzagađenijih mora na svijetu. Nakon australijskih, kineskih i japanskih voda, Sredozemno more je jedno od mora, veće biološke raznolikosti uprkos visokim nivoima zagađenja.
Danas Opisano je 17.000 vrsta, od čega 4% dolazi iz drugih mora, pa se smatraju invazivnim vrstama. Većina životinjskih i biljnih vrsta koncentrirana je u najdubljim regijama u područjima blizu Gibraltarskog tjesnaca. Ovdje nalazimo Alboransko more, cijelu afričku i španjolsku obalu te sjeverni Jadran i Egejsko more.
Ovo more se smatra jedan od najzagađenijih na svijetu jer sadrži visoko prisustvo ugljikovodika i mikroplastike. Ova dva elementa snažne su prijetnje ekološkoj ravnoteži biljnog i životinjskog svijeta. Također se može povezati s rizicima koji proizlaze iz prekomjernog ulova i viška teretnih brodova.
Nadam se da ćete s ovim informacijama saznati više o Sredozemnom moru.