Geosmin

bakterije u tlu mokre

Priroda nam nudi nekoliko nevjerojatnih i ugodnih stvari poput mirisa kiše. Sigurno je to miris koji vam donosi nostalgiju i osjećaj protoka vremena i po vašem je ukusu. Nakon dužeg vremena suše, kad padnu prve kapi kiše, možete osjetiti pomalo slatkast miris koji šalje čitavu atmosferu i upozorava nas da se bliži sezona kiša. Međutim, opća populacija ne zna koji mehanizam uzrokuje uzimanje zraka u ovaj miris. Objašnjenje za to je u jedinjenju tzv geosmin koja je odgovorna za ovaj miris poznat pod imenom petricor.

U ovom ćemo vam članku reći sve što trebate znati o geosminu, njegovim karakteristikama i zašto stvara miris kiše.

Šta je

geosmin

Kada govorimo o petricoru, mislimo na karakterističan miris koji kiša nastaje kad padne, posebno nakon dužeg vremena suše. Ovaj miris koji opija čitavu atmosferu zaslužan je spojem koji se naziva geosmin. Geosmin je spoj zadužen za lučenje miliona bakterija kada kiša padne na zemlju.

Glavna odgovorna za stvaranje geosmina su bakterije Streptomyces coelicolor. Poznat je i pod imenom Albertove bakterije. Uz ostale cijanobakterije i neke gljive koje žive u tlu su one koje se aktiviraju kada kiša vlaži zemlju. Geosmin nije prisutan samo u česticama koje plutaju u zraku nakon dolaska kiša. Tvar je također ta koja daje karakterističan miris repe. Znamo da repa ima zemljani miris koji se ističe čim se otvori.

Još jedno od mjesta na kojima nalazimo geosmin je u aromi nekih vina.

Disperzija i delovanje geosmina

geosmin jedinjenje

Vidjet ćemo koji su glavni mehanizmi djelovanja geosmina i kako oni šire zrak. Po prvi put su se naučnici usredotočili na to da mogu objasniti mehanizam pomoću kojeg se geosmin može raspršiti zrakom. Da bi to objasnili, grupa istraživača koristila je brze kamere i fluorescentnu mastilo. To su iskoristili kako bi mogli detaljno snimiti šta se događa kada kapi vode udare u tlo koje je puno gore spomenutih bakterija.

Nakon snimanja utvrđeno je da, kada je kap vode pala, hvata sitne mjehuriće zraka i razbija ih o zemlju. Čim se kap vode stabilizira, vodeni mjehurići se podižu na površinu i eksplodiraju, izbacujući sitne mlazove koji lansiraju čestice vode u zrak. Može se reći da se događa isto što i kada se plin pusti iz gaziranog pića poput šampanjca ili piva. Ovi mjehurići putuju prema gore kroz čizmu da bi mogli eksplodirati u zrak kad dođe na površinu.

Jednom kada eksplodira, iz zemlje se oslobađa mala količina aerosola koji su odgovorni za disperziju arome petricor. Svaka od čestica odgovorna je za transport na hiljade bakterija koje su sposobne preživjeti do sat vremena u zraku. Dakle, petricor obično ne traje mnogo duže nego ovaj put. Te su bakterije odgovorne za miris svježe zemlje koji primjećujemo kad pada kiša.

Upotreba geosmin bakterija

Postoje razna ispitivanja koja povezuju ove bakterije s drugim namjenama i uslugama koje se mogu dati. I geosmin i bakterije koje se luče tokom pada kiše bezopasne su za ljude. Pored toga, poznato je da se koriste za dobivanje dugačke liste lijekova među kojima su i antibakterijska sredstva poput tetraciklin, eritromicin, rifampin ili kanamicin i antifungalne supstance kao što je nistatin.

Još jedna upotreba proučavanja geosmina postiže se nakon poznavanja molekularnih osnova i biosinteze geosmina. Znajući kako ovaj spoj djeluje, oni ljubitelji dobrog vina mogu imati koristi, a posebno ljudi koji imaju osjetljivije davanje. Prisustvo geosmina može biti prava noćna mora za proizvođače vina, jer prisustvo ovih aroma može pokvariti karakteristike proizvoda. Zahvaljujući poznavanju biosinteze ovog jedinjenja, mogu se dati neki savjeti kako smanjiti ili eliminirati njegovo prisustvo u nekim vinima kako bi se poboljšao njihov kvalitet.

Iako se možda ne čini povezano nepca vinara s žeđima deva u potpunosti su povezana. Važnost ove supstance na biološkom nivou uključena je u preživljavanje deva u pustinjama. Geosmin je molekul koji je devama bio signal da je voda blizu. A to je da su neke deve u pustinji Gobi sposobne pronaći vodu udaljenu više od 80 kilometara. Činjenica da deve mogu pronaći vodu iz tako udaljenih mjesta nešto je što su naučnici objašnjavali dugi niz godina.

Otkrivanjem geosmina i njegovih karakteristika, životinja može biti mehanizam za širenje spora ovih mikroorganizama kako bi mogle znati gdje ima vode.

Čini se da je u pustinji Streptomyces oslobađa geosmin u vlažnom terenu, koji mogu zauzeti njušni receptori deva. Smatra se da aroma geosmina može biti mehanizam za životinje da rasprše spore ovih mikroorganizama. Dakle, kada deve piju vodu, šire spore gdje god krenu pomažući njihovo širenje. Ali ovaj naizgled trivijalni spoj, geosmin, za deve može biti pitanje života i smrti. Da se genetska mutacija dogodila u prirodi, bilo bi užasno za ove životinje. Pored toga, ne samo da deve privlači miris geosmina, već su i neki crvi i insekti sposobni ciljati emanaciju ovih bakterija.

Nadam se da ćete s ovim informacijama saznati više o geosminu i njegovim karakteristikama.


Budite prvi koji komentarišete

Ostavite komentar

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

*

*

  1. Za podatke odgovoran: Miguel Ángel Gatón
  2. Svrha podataka: Kontrola neželjene pošte, upravljanje komentarima.
  3. Legitimacija: Vaš pristanak
  4. Komunikacija podataka: Podaci se neće dostavljati trećim stranama, osim po zakonskoj obavezi.
  5. Pohrana podataka: Baza podataka koju hostuje Occentus Networks (EU)
  6. Prava: U bilo kojem trenutku možete ograničiti, oporaviti i izbrisati svoje podatke.