Kako globalne prosječne temperature rastu uslijed globalnog zagrijavanja, očekuje se da će suše postati češće i oštrije u mnogim regijama planete. Postoji nova studija koja to ukazuje kopnenim ekosustavima treba duže da se oporave od nedavnih suša nego što ih je bilo u dvadesetom vijeku.
Povećanje prosječnih temperatura na planeti moglo bi dovesti do toga da se ekosustavi ne oporave u potpunosti. To bi dovelo do odumiranja drveća i, prema tome, do veće emisije stakleničkih plinova.
Nakon suše
Tim Christophera Schwalma iz Istraživačkog centra Woods Hole iz Falmoutha u saveznoj državi Massachusetts u Sjedinjenim Državama i Josha Fishera iz NASA-e u istoj zemlji mjerio je vrijeme oporavka nakon suša u različitim regijama svijeta. Da bi se ovo izmjerilo, korištene su projekcije iz klimatskih modela i mjerenja sa tla.
Zaključak istraživanja je takav treba sve više i više vremena da se gotovo sva kopnena područja oporave nakon perioda suše. Dvije su regije koje su posebno ranjive na ovaj fenomen. Ovo je područje tropskih područja i onih na visokim sjevernim geografskim širinama. U ova dva područja vrijeme oporavka nakon suše bilo je mnogo duže nego u ostalim.
Iz svemira možete vidjeti sve šume planete i druge ekosisteme koje su opetovano pogođene sušom. Kako se prosječne temperature planete povećavaju, suše su sve češće i intenzivnije.
Podaci za budućnost
Podaci prikupljeni u svemiru omogućavaju provjeru simulacija prošlih i sadašnjih klimatskih stanja, što zauzvrat pomaže u smanjenju nesigurnosti u budućim klimatskim projekcijama.
Vrijeme potrebno za oporavak ekosistema presudan je parametar za procjenu mogućnosti preživljavanja istog u ekstremnim situacijama. Takođe pomaže znati šta je prag na kojem drveće počinje umirati zbog nedostatka vode.
Kraći periodi između suša, u kombinaciji sa dužim vremenima oporavka, mogli bi dovesti do širokog odumiranja drveća, smanjujući sposobnost pogođenih kopnenih područja da apsorbuju atmosferski ugljenik.