U sve naseljenijem svijetu ono malo zelenih površina koje su preostale zamjenjuje se betonskim i blokadnim pejzažima; ne uzalud, svi želimo barem jedan stan u kojem bismo mogli živjeti. Međutim, gradsko se stanovništvo brzo povećava, i to pri tome naš grad postaje ono što je poznato kao "urbano ostrvo vrućina".
Ali problem tu ne prestaje, već ovi pregrijani gradovi imat će mnogo veće troškove za klimu nego oni koji to nisu, prema studiji objavljenoj u časopisu "Nature Climate Change".
El estudio, u kojem je analizirano 1692 grada, to pokazuje efekti klimatskih promjena mogli bi gradske toplotne otoke koštati 2,6 puta višeBudući da bi ovaj efekt doveo do porasta temperature za dva stepena više do 2050. godine. Naravno, kada je toliko vruće, klima-uređaj se više koristi, i često je poželjnije uzeti automobil, a ne pješačiti. Sve u svemu, ono što radimo je da smanjimo kvalitet zraka i vode, što dovodi do više bolesti i prerane smrti.
Tako su autori rada, naučnici sa Univerziteta u Sussexu (Ujedinjeno Kraljevstvo), Nacionalnog autonomnog univerziteta u Meksiku i Univerziteta Vrije (Amsterdam), rekli da prikladno je odabrati ugradnju krovova i pločnika koji odražavaju sunčevu svjetlost, kao i širenje zelenih površina u gradovima.
Gradovi, iako pokrivaju samo oko 1% površine planete, proizvode oko 80% bruto svjetskog proizvoda i troši oko 78% svjetske energije. Nadalje, u njima živi više od polovine svjetske populacije. Stoga je vrlo važno poduzeti efikasne mjere kako bi svi ti ljudi mogli udahnuti mnogo čišći zrak nego što dišu danas.