Posljedice klimatskih promjena su pogubne za hiljade vrsta životinja i biljaka širom planete. U ovom slučaju, vraćamo se na sjeveroistok Australije da vidimo Veliki koraljni greben koji pati još jedno masivno krečenje drugu godinu zaredom.
Ako se ovo nastavi, što će se dogoditi s koraljnim grebenima?
Veliki koraljni greben
Veliki koralni greben je ekosustav dug oko 2.300 kilometara koji je UNESCO proglasio svjetskom baštinom. Izbjeljivanje je uzrokovano porastom temperatura u morskim vodama zbog klimatskih promjena.
Još je prerano znati hoće li njegovi razorni učinci biti usporedivi s prošlogodišnjim izbjeljivanjem, koje se smatra najgorim zabilježenim na Velikom koraljnom grebenu, gdje su se slični slučajevi dogodili 1998. i 2002. godine.
Više nije važno je li ovaj događaj toliko loš ili lošiji od prethodnog, važno je samo da se svjetska klima mijenja i češće donosi ekstremne događaje na Veliki koraljni greben.
Koraljna smrt
Prošlogodišnje izbjeljivanje klimatskih promjena izbrisalo je 22% korala u cijelom ekosustavu dugom 2.300 kilometara. Koralji imaju poseban simbiotski odnos s mikroskopskim algama zvanim zooksantale, koje svojim domaćinima pružaju kiseonik i dio organskih spojeva koje proizvode fotosintezom.
S klimatskim promjenama i porastom temperatura, oni su izloženi stresu iz okoline, pa mnogi koralji masovno izbacuju svoje zooksantale, a koraljni polipi ostaju bez pigmentacije. Kako nemaju pigmentaciju, izgledaju gotovo prozirno na kosturu životinje.
Svake godine hiljade koralja umiru zbog klimatskih promjena i brzinom kojom nastavljamo zagađivati, temperature mora i okeana neće prestati rasti.