Cunami u Španiji

tsunami spanija

Međuvladina okeanografska komisija je od 2022. godine upozorila da je vjerovatnoća cunamija visokog jednog metra u Sredozemnom moru u narednih 30 godina blizu 100%. Međutim, ono što se ljudi pitaju je da li zaista može postojati cunami u Španiji. Da bi došlo do cunamija mora postojati ogromno prostranstvo okeana dovoljno da proizvede veliki talas.

U ovom članku ćemo vam reći kako može doći do cunamija u Španiji i šta se istorijski dogodilo.

Cunami u Španiji

opasnost od cunamija u Španiji

Tokom posljednjih 2500 godina, mediteranske zemlje su doživjele nekoliko katastrofalnih cunamija. Najpoznatiji se dogodio 365., 1303. i 1908. godine. Prva dva su uzrokovana grčkim lučnim potresima, a treći se dogodio u Mesinskom tjesnacu. U skorije vreme, najrazorniji cunami u mediteranskoj regiji pogodio je Egejsko more 1956. godine, sa talasima do 25 metara, i severni Alžir 2003. godine, sa cunamijem do 2 metra koji je pogodio Balearska ostrva.

Povijesni podaci nas uvjeravaju da je rizik od cunamija koji bi mogao zahvatiti Sredozemno more zaista stvaran.

U španjolskom mediteranskom regionu, najveći potencijal za cunami je rasjeda Averoesovog mora u Alberranskom moru. Podaci dolaze iz nedavne studije China Shipbuilding Industry Corporation, objavljene u časopisu Scientific Reports, u kojoj se navodi da ne samo normalni i reverzni kvarovi mogu izazvati cunamije, već i u ovom slučaju skokovite greške. Potres je izazvao talase do 6 metara visine na Averoes Marine Fault, kojima je trebalo između 21 i 35 minuta da stignu do obale.

Međutim, španska obala najsklonija cunamiju biće Atlantski okean. Prema podacima iz Tsumapsa, u U narednih 50 godina postoji 10% šanse da će cunami visok 1 metar pogoditi obale Huelve ili Cádiza, i 3% ako govorimo o talasima od 3 metra. A upravo događaji iz 1755. godine koje smo opisali na početku ovog članka vjerovatno će se ponoviti, zbog čega neki gradovi u južnoj Španjolskoj već imaju planove za prevenciju rizika i akcione planove u slučaju cunamija.

Neka istorija

džinovski valovi

1. novembar 1755. bio je veoma težak dan za Lisabon. Epicentar zemljotresa se nalazio na udaljenosti od obale Portugala, naučnicima još nepoznatoj, u Atlantskom okeanu dogodio se takozvani lisabonski potres, kažu seizmolozi procjenjuju da bi njegova magnituda mogla biti između 8,7 i 9, a magnituda potresa je 0 moment magnituda. Razaranja izazvana katastrofom su dobro poznata: karakterisala ju je dugotrajnost i visok stepen nasilja, a procenjuje se da je u katastrofi poginulo između 60.000 i 100.000 ljudi.

Nadalje, potres nije bio izolirani događaj, već ga je pratio požar i, kao što je ponekad slučaj kada se veliki zemljotresi dešavaju u okeanu, cunami je bio uporediv po veličini sa magnitudom zemljotresa koji ga je pogodio. Glavni grad Portugala je skoro pretvoren u pepeo.

Što se tiče cunamija, vjeruje se da su valovi u Lisabonu dostigli visinu od 5 metara, a najmanje 15.000 ljudi je umrlo od cunamija među poginulima u katastrofi. Najteže pogođena obala bila je portugalska.

Međutim, njegov utjecaj osjetio se i na atlantskoj obali Španjolske i Maroka. U Andaluziji su valovi potresli cijelu obalu Atlantika, od Ayamontea do Tarife. U Huelvi je šteta bila široko rasprostranjena, a procjenjuje se da je u nekim od najteže pogođenih gradova umrlo oko 1.000 i 400s, kao što su Ayamonte i Lepe, respektivno, pored uništenja velikog dijela ribarske flote. Cijela obala Kadiza, svi gradovi bili su pogođeni cunamijem. U Kadizu su zabilježeni talasi do 18 metara, koji su uništili dio gradskog zida, osim što su izazvali poplave i štetu od Puerto de Santa Maria do Tarife.

Slika niza talasa koji skoro iznenada udaraju o obalu je zastrašujuća. Ostali noviji primjeri, kao što je cunami 2004. izazvan zemljotresom kod obale Sumatre, koji je ubio skoro četvrt miliona ljudi, to potvrđuju. Iako su se događaji poput onog u Lisabonu ponavljali manje-više kroz historiju, cunamije povezujemo s pojavama tipičnijim za druga mjesta na planeti, poput Tihog okeana, gdje su veliki zemljotresi češći. Ove pojave mogu biti uzrokovane.

Područja rizika od cunamija u Španiji

pretnja velikog talasa

Istraživači objašnjavaju da je na državnom nivou pripremljen dokument u kojem su identifikovana područja koja su najosjetljivija na cunami, odnosno sve obale Španije, osim Asturije i Kantabrije, gdje je uticaj manji. “Malo je vjerovatno da će se to dogoditi na ovim prostorima jer nema kvarova. Nalaze se u Kadizskom zaljevu, sjevernom Alžiru, sjevernoj Africi i drugdje. stoga, Studije se moraju provoditi na nivou zajednice i općine.

Španija trenutno ima Plan zaštite građana od rizika od cunamija, koji će Vlada pripremiti i odobriti u maju 2021. Kako je objašnjeno u tekstu objavljenom u Službenom državnom glasniku (BOE), to je „sistem upozorenja na cunami“ za obavještavanje civilne zaštite vlasti i hitne službe hitnosti navedene prijetnje, kao i građani koji mogu biti pogođeni”, iako je samo razradio “osnovne smjernice za planiranje zaštite civilnog stanovništva od rizika od cunamija”.

Pored toga, Nacionalni geografski institut Španije (IGN) takođe ima sistem upozorenja na cunami koji je u funkciji i šalje stanovništvu poruke upozorenja na cunami u slučaju rizika. Ali gradovi koji su potencijalno pogođeni cunamijem moraju imati akcione planove.

Zaliv Cádiz kao područje visokog rizika

Zaliv Kadiz je područje visokog rizika zbog njegova blizina različitim seizmičkim linijama rasjeda koje razdvajaju Evroazijsku ploču od Afričke ploče. Osim toga, ističe se da je Španija već bila pogođena lisabonskim potresom 1755. godine, koji je nastao u dubinama mora. Nastali cunami izazvao je pustoš na obalama Huelve i Kadiza, ubivši više od 2.000 ljudi duž većeg dijela andaluzijske obale. Iz svih ovih razloga odlučili su da se obrate Gradskom vijeću Chipiona, gdje će projekat započeti.

Chipiona je pilot-primjer plana pripreme za cunami, a proučavaju se svi koraci koji se moraju poduzeti da bi se opština pripremila, kako administrativni dio tako i stanovništvo, kao i hitne službe. Ovaj plan će služiti kao vodič drugim opštinama o tome kako da se pripreme.

Nadam se da uz ove informacije možete saznati više o riziku od cunamija u Španjolskoj i kako se pripremiti za njega.


Budite prvi koji komentarišete

Ostavite komentar

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

*

*

  1. Za podatke odgovoran: Miguel Ángel Gatón
  2. Svrha podataka: Kontrola neželjene pošte, upravljanje komentarima.
  3. Legitimacija: Vaš pristanak
  4. Komunikacija podataka: Podaci se neće dostavljati trećim stranama, osim po zakonskoj obavezi.
  5. Pohrana podataka: Baza podataka koju hostuje Occentus Networks (EU)
  6. Prava: U bilo kojem trenutku možete ograničiti, oporaviti i izbrisati svoje podatke.