Klimatske promjene imaju različite efekte na različitim mjestima. Ove promjene u efektima obično se razlikuju u velikoj mjeri ili u odnosu na nadmorsku visinu / širinu na globusu. Generalno, klimatske promjene imaju za posljedicu povećanje temperature, ali ovo povećanje neće biti jednako na svim mjestima.
Prema studiji, porast temperatura više će utjecati na gradove nego u prirodnom okruženju i da bi se, ako se nastavi trenutna stopa porasta, utjecaj toplotnih valova na gradove mogao pomnožiti sa četiri. Želite li znati više o ovom istraživanju?
Učinak porasta temperature
Studiju o tome kako će temperature utjecati na gradove i prirodno okruženje provelo je Univerzitet u Leuvenu (Belgija) i imali su sasvim solidne zaključke koje su iznijeli na skupštini koju Evropska unija geoznanosti održava u Beču.
Jedan od glavnih autora istraživanja o temperaturama tzv Hendrik wouters je izjavio da će negativni efekti klimatskih promjena u pogledu temperatura biti dvostruko ozbiljniji u gradovima nego u prirodnim područjima.
Iz prethodnih istraživanja već je poznato da je učinak viših temperatura veći u gradovima nego u ruralnim sredinama. Pogotovo noću dolazi do efekta "otoka vrućine", a to je porast vrućeg zraka zarobljenog na površini pločnika i asfalta, što uzrokuje porast temperatura. Šta ovu studiju čini revolucionarnom je po prvi put kvantificirati u kojoj će mjeri gradovi imati više temperature.
Posljedice globalnog zagrijavanja u gradovima
Postoje studije koje pokazuju da se toplotni valovi povećavaju u gradovima, kako frekvencijom tako i intenzitetom. S vrućinom, prihodi u bolnice zbog dehidracije povećavaju se, produktivnost se smanjuje, šteta na infrastrukturi se povećava, a u najekstremnijim slučajevima i smrtni slučajevi.
U ovoj studiji istraživači su sproveli analize kako efekti toplotnih valova međusobno deluju u gradovima i prirodnom okruženju. Za to su koristili mjerenja temperature iz posljednjih 35 godina u Belgiji i upoređivali ih s učestalošću i intenzitetom prekoračenja temperaturnih granica. Ova ograničenja označavaju štetu koja je nanesena zdravlju i svemu gore spomenutom.
Kao rezultat, može se primijetiti da su tokom proučavanog razdoblja toplotni valovi bili mnogo intenzivniji u gradovima nego na selu. Očekuje se da će se ovo pogoršati u budućnosti.
Sljedeća budućnost
Nakon što dođu do zaključaka istrage, posvetili su se procjeni šta će se dogoditi u budućnosti. Procjene se temelje na simulacijama izvedenim putem računarski generisanih modela. Ove procjene predviđaju da će za period 2041-2075 utjecaj topline u gradovima bit će četiri puta veća nego na terenu.
Istraživači pojašnjavaju da ove procjene odgovaraju srednjem scenariju i prepoznaju da postoje brojni faktori koji mogu utjecati na proračun, poput drastičnog pada emisije stakleničkih plinova u atmosferu ili zaustavljanja rasta gradova.
Najgora situacija za ekstremne toplotne valove bila bi porast nivo upozorenja na 10 stepeni i trajao bi 25 dana u ljeto. Međutim, ako bi se smanjile emisije stakleničkih plinova, to bi bilo slično kao sada.
Uz sve ovo, pokušava se uputiti na potrebu koja postoji da gradovi redizajniraju svoju strukturu i upravljanje zasnovano na klimatskim promjenama. Na primjer, s vertikalnim gradskim dizajnom, smanjenjem emisija stakleničkih plinova ili korištenjem infrastrukture koja manje zagađuje. Oni su smjernice za smanjenje efekata toplotnih valova.