Zaustaviti efekte klimatskih promjena od vitalnog je značaja za budućnost naših budućih generacija i za osiguravanje održavanja prirodnih resursa i biodiverziteta.
Međutim, akcije za suzbijanje klimatskih promjena, poput smanjenja emisije stakleničkih plinova, skupe su. Potreban je prethodni budžet i priprema. Da li je Španija ekonomski spremna da doprinese smanjenju efekata klimatskih promjena?
Pariški sporazum
Stotine zemalja širom svijeta, koje doprinose emisiji gasova koji uzrokuju klimatske promjene, jesu ratifikovao Pariški sporazum. Ova odlučnost država da stabiliziraju globalne emisije CO2 podrazumijevaju različite promjene u globalnom finansijskom sistemu. Te promjene čine da vlade i preduzeća moraju prilagoditi svoje budžete. Šta je sa španskom ekonomijom?
Ovo je jedno od pitanja na koje stručnjaci u području klimatskih promjena pokušavaju odgovoriti. U diskusionom forumu koji je u Madridu održao lposlovnoj školi AFI i Francuskom institutu za održivi razvoj i međunarodne odnose (Iddri)pozvana "Upravljanje klimatskim rizicima i održivo finansiranje", bavili su se pitanjima ove prirode.
Ratifikacija Pariškog sporazuma značila je "Prije i poslije" u ekonomskim implikacijama koje će vlade imati u borbi protiv klimatskih promjena. Među tim implikacijama su kompanije sa mnogo finansijske imovine koja troši ugljenik. Da bi to učinili, moraju definirati mape rizika s kojima će se suočiti različiti sektori kako napreduje energetski prijelaz na obnovljive izvore. Odnosno, investitori počinju da se pitaju hoće li ulaganja koja su danas ekonomski isplativa, a koja se zasnivaju na eksploataciji i vađenju fosilnih goriva, biti takva u budućnosti u kojoj će prevladavati obnovljivi izvori energije.
Ovaj pristup energetskoj tranziciji, borbi protiv klimatskih promjena i dekarbonizacije, omogućava analizu mogućih klimatskih rizika povezanih s ulaganjima u institucije i korporacije. Na primjer, morate izvršiti opsežnu analizu profitabilnost vađenja neotkrivenih fosilnih goriva ili kompanije koje svoje aktivnosti razvijaju u područjima koja su podložnija prirodnim katastrofama izazvanim klimatskim promjenama.
Reforme u globalnom finansijskom sistemu
Odbor za finansijsku stabilnost To je tijelo koje je G20 promovirao u reformu globalnog financijskog sistema, a zbog promjena i implikacija efekata klimatskih promjena, oni su bili prisiljeni staviti financijske implikacije za borbu protiv njih u fokus svojih prioriteta.
Da bi se pozabavila ovim finansijskim promjenama, stvorila je radnu grupu koja je zadužena za pripremu izvještaja koji će voditi zemlje o finansijskim implikacijama povećanja efekata klimatskih promjena.
Reforme i smjernice provodit će se tokom mjeseci od sada do juna, tako da kompanije i korporacije mogu dati oblik svojim promjenama u financijskom sistemu. Dokument koji će biti predstavljen na samitu G20 u junu u Njemačkoj će biti alat koji pomaže u savjetovanju pri donošenju odluka o rizicima i mogućnostima koje predstavlja globalno zagrijavanje, kao i najprikladnije ciljeve koji se moraju odabrati za provođenje ovih analiza.
Šta se događa u Španiji?
U Španiji svijest o klimatskim promjenama i globalnom zagrijavanju ne utječe previše na ulaganja. Danas Banka Španije ne zna koliko je imovine povezala sa imovinom koja radi na ugalj. Zbog toga nema strategiju koja bi pomogla u razvijanju akcija ako se prekorače opasni pragovi uslijed efekata klimatskih promjena. Oni takođe ne znaju ranjivost infrastrukture na porast prirodnih katastrofa.
Ukratko, Španija je, kao i uvijek, iza ostalih zemalja. Do danas on ne zna rizik koji klimatske promjene mogu predstavljati u našoj ekonomiji.